Monday, October 27, 2025

Articles by Željko Milović

5 articles found

Pruga za Beograd čas u prekidu, čas ima alternativnu trasu

Pruga za Beograd čas u prekidu, čas ima alternativnu trasu

Preduzeće “Srbijavoz” je večeras u 21:30 na svome sajtu donijelo objavu o sjutrašnjem prekidu saobraćaja na pruzi Beograd – Bar. Ni danas tokom dana pruga nije funkcionisala osim na alternativni način, a nijedan medij o tome nije obaviješten. “Srbijavoz a. d. obaveštava korisnike usluga da će dana 26. 10. 2025. godine, doći do izmene saobraćaja vozova na barskoj pruzi. Vozovi koji polazi iz Prijepolja teretne za Zemun u 03:20 i 06:25 časova neće saobraćati, kao i vozovi iz Zemuna za Prijepolje teretnu u 12:25 i 15:16 časova. Zahvaljujemo se putnicima na razumevanju”. Prethodno je u 14:30 na sajtu “Srbijavoza” objavljeno da je danas došlo do izmjene saobraćaja međunarodnog voza na relaciji Zemun-Bar. “Voz koji iz Zemuna za Bar polazi u 19:40 časova, saobraća pomoćnom trasom preko Lapova i Kraljeva. Zbog promene trase voz izostaje na delu pruge Resnik – Užice – Resnik””. A u 13:45 “Srbijavoz” je na svom sajtu obavijestila da je 25. 10. 2025. godine došlo do privremenog prekida saobraćaja na barskoj pruzi, odnosno na dijelu pruge Resnik – Bela Reka. “Voz 2103 koji polazi iz Zemuna za Prijepolje teretna u 15:27 časova, ne saobraća. Voz 611 iz Zemuna za Užice u 17:00 časova, ne saobraća. Voz 616 iz Užica za Petrovaradin koji polazi u 17:06 časova, ne saobraća. Voz 2132 iz Užica za Zemun koji polazi u 18:35 časova, ne saobraća. Voz koji iz Beograd centra za Užice polazi u 19:29 časova, ne saobraća”, stajalo je u saopštenju. Niti jedan srpski, ni crnogorski medij, nije izvijestio o ovome čitavi dan. Jovana Jovanović, PR Željezničkog prevoza Crne Gore, istakla je za Bar Info da je ova kompanija “prenijela ovu informaciju na kajronu njihovog sajta”, ali da je vremenom uklonjena. Potvrdila je da je voz za Beograd krenuo noćas iz Bara, ali će koristiti alternativnu trasu, preko Lapova.

Projektovani Budžet Morskog dobra za iduću godinu 40 miliona eura

Projektovani Budžet Morskog dobra za iduću godinu 40 miliona eura

Budžet Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za narednu godinu biće projektovan na 40 miliona eura, nakon što su ovoga ljeta ostvareni rekordni prihodi od 35 miliona eura od izdavanja djelova obale od Ulcinja do Herceg Novog. Od odluke Vlade zavisi koliko će novca biti uloženo u projekte koje je pripremilo javno preduzeće za područje svih šest primorskih opština. To je za “Vijesti” kazao direktor državne kompanije Mladen Mikijelj. Naredne godine, kako je pojasnio, očekuje se da će prihodi biti oko 33 miliona eura, jer se ne očekuje priliv od dva miliona eura koliko je ostvaren prihod na ime naplaćenih garancija od ponuđača za zakup kupališta. U narednu godinu biće preneseno oko sedam miliona eura. “Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u tekućoj godini. Prihodi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom su na rekordnom nivou. Rast budžeta sa 4,5 miliona, koliko su iznosili kada sam prije četiri godine preuzeo upravljanje ovim javnim preduzećem, sada su porasli na 40 miliona koliko će okvirno biti u narednoj godini. To najbolje oslikava rad našeg preduzeća. Svako subjektivno tumačenje našeg poslovanja demantuju precizni podaci i rast prihoda od preko 800 odsto u samo četiri godine “, kazao je Mikijelj. Prema njegovim riječima, povećanje iznosa prihoda omogućava da u sljedećoj godini JP Morsko dobro započne i uradi ozbiljne investicije u zoni njihove nadležnosti. “Projekti su pripremljeni, a realizacija nekih, poput šetališta u Čanju, Ulcinju (Albatros – Đerane u dužni oko dva kilometra) i Tivtu (Ispod Parka Ivovića od Crkve Sv. Roka), kreće već do kraja godine, a u planu nam je da 2026. godine sprovedemo ozbiljne investicije i u Luci Budva, ali i u svakoj od primorskih opština koje ćemo definisati zajedno sa njihovim predstavnicima prema prioritetima svake od lokalnih samouprava”, naglasio je Mikijelj. Napominje da je jedan od takođe najznačajnijih kapitalnih projekata završen u dužini od oko pet kilometara – šetalište Pet Danica u Herceg Novom. Morsko dobro je početkom godine bilo raspisalo tender za zakup 563 kupališta, što je 74 više u odnosu na protekli period. Upravo toliki broj kupališta predviđen je izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2024. do 2028. godine koji je Vlada zvanično usvojila početkom februara ove godine. Prethodnim petogodišnjim planom na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju. Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta. Programom privremenih objekata za period 2019-2023. godina, ukupno je bilo planirano 1.450 privremenih lokacija, plus 517 objekata (vikend kućica) na obalama rijeke Bojane. Izmjenama i dopunama Programa od ovoga ljeta su dodatne 193 lokacije i to 22 u Herceg Novom, 24 u Kotoru, 53 u Tivtu (najveći broj objekata je planiran za potrebe Porto Montenegra), 25 u Budvi, šest u Baru i 63 Ulcinju.

Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (21)

Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (21)

DR FILIP DOBREČIĆ – PRILOG ZA BIOGRAFIJU (1) Filip Dobrečić rođen je 1879. godine u Starom Baru. Rimokatolik, po vjeroispovijesti. Mlađi je brat barskog nadbiskupa dr Nikole Dobrečića. Bio je političar, službenik, činovnik, narodni poslanik i diplomata knjaževine i kraljevine Crne Gore. Od 1920. godine bio je činovnički, oficijelno, u političkoj i diplomatskoj službi nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Tada je (1920) postao diplomatski činovnik Ministarstva inostranih djela, iako je godinu dana ranije, tokom 1919. godine, primljen u službu kraljevine, ali nije obnašao neku značajniju funkciju u novoj državi kojoj je zakletvu položio. Znatno ranije, kao stipendista italijanske kraljice Jelene Savojske, crnogorske princeze, Filip Dobrečić se školovao u ovoj zemlji. Srednju tehničku školu završio je u Rimu 1907, a takođe u Rimu uspješno je 1910. završio Fakultet za ekonomiju i trgovinu. Bio je zaposlen kao činovnik u Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore, obavljajući funkciju sekretara u navedenom resoru i duži niz godina bio na toj dužnosti. Doktorirao je 1911. u Rimu iz oblasti političkih nauka i diplomatije, o čemu je ondašnja štampa u Crnoj Gori donijela relevantne vijesti. Dr Filip Dobrečić izabran je, iz barskog sreza, na potonjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, 1914. godine, za poslanika Crnogorske narodne skupštine. Otišao je početkom 1916. u emigraciju i tamo pripadao ustrojstvu diplomatske službe Kraljevine Crne Gore 1916-1919. godine, kada podnosi ostavku i mijenja političku stranu, stavljajući se u službu vlasti Kraljevine SHS i njenog političkog sistema. Prema dnevniku vojvode Sima Popovića, objavljenom u knjizi “S kraljem Nikolom iz dana u dan 1916-1919”, tokom maja 1919. godine, dr F. Dobrečić je napustio službu kod kralja Nikole i Vlade u emigraciji i podnio ostavku. Vojvoda Popović za Dobrečića navodi da je bio generalni konzul Crne Gore u Rimu. On jeste bio, ali ne maja 1919, već ranije – tada je to bio Velimir Veljko Ramadanović. Ranije, tokom 1917. godine, dr Filip Dobrečić je bio generalni konzul Kraljevine Crne Gore u Italiji, u Brindiziju, da bi tokom 1918. u Rimu bio u ulozi otpravnika poslova. Bio je poliglota i pisac-publicista. U Rimu je 1917. godine objavio dvije knjige, pod naslovom “Le Montenegro dans la querre europeenee” i “Il Montenegro nel conlitoo europeo”. Navedene i vrijedne za naučnu istoriografiju, te dvije Dobrečićeve knjige postoje sačuvane u arhivskim i bibliotečkim fondovima u originalu i mislim da ih je vrijedno prevesti i sa naučnim predgovorom i objašnjenima objaviti, jer su primarno istorijsko svjedočanstvo o tome vremenu. U egzilu je dr Filip Dobrečić do prvih mjeseci 1919. godine zastupao politička stajališta crnogorskog dvora kralja Nikole i Vlade, braneći pravo na opstanak državnosti Crne Gore i preferirajući ravnopravno, sporazumno, ujedinjenje Jugoslovena i očuvanje i afirmaciju Crne Gore, kao federalne, jednakopravne, članice zajednice. U emigraciji se dakle tada zalagao za jugoslovensko ujedinjenje na (kon)federalnoj osnovi, ali je od toga odstupio iste godine, prihvatajući novu državu i njeno unitarno (centralističko) uređenje na čelu sa dinastijom Karađorđević. Kad je promijenio politička i ideološka uvjerenja i uključio se u političko-pravni poredak nove države nastavlja se njegova politička i diplomatska karijera, u novim okolnostima. Vlada Kraljevine SHS ga je 1922. postavila za generalnog konzula u Pečuju i tu funkciju je vršio do 1924. godine, kada je raspoređen na novu dužnost – generalnog konzula u Rijeci. Tamo je proveo četiri godine, do 1928, kada je prijevremeno penzionisan. Dr Filip Dobrečić je od 1919. godine bio član Narodne radikalne stranke Nikole Pašića, odnosno, njenog oblasnog ogranka za Crnu Goru. Nakon Pašićeve smrti (krajem 1926) ostao je u toj stranci do ukidanja političkih stranaka i zavođenja šestojanuarske diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 1929. godine. (Nastaviće se)

Noćas tri sata postaju dva, počinje zimsko računanje vremena i mrak u 16:35

Noćas tri sata postaju dva, počinje zimsko računanje vremena i mrak u 16:35

Noćas, u tri sata ujutru, subota na nedjelju, kazaljke na satu se pomjeraju unazad. Zbog prelaska na zimsko računanje vremena, imaćemo sat više spavanja, ali će mrak već sjutra pasti u 16.35. Već odavno govori se o besmislenosti ovakve prakse i njenom ukidanju, ali za sada od toga ništa. Od ovog vikenda dani će postajati sve kraći, a najkraći će biti 9. i 10. decembra, kada će sunce zalaziti već oko 15 časova i 57 minuta. “Pametni” telefoni, računari i ostali uređaji povezani na internet sami će regulisati prelazak, a ručni i zidni satovi kao i do sada – manuelno.

Policija sinoć u Zaljevu privodila zbog prekršaja u saobraćaju

Policija sinoć u Zaljevu privodila zbog prekršaja u saobraćaju

Saobraćajna policija u Baru sinoć je u Zaljevu lišila slobode više vozača zbog prekršaja u saobraćaju. “E. C. (18) upravljao je automobilom brzinom od 131 km/h u naseljenom mjestu, na dijelu puta gdje je dozvoljena brzina 50 km/h”, objavila je policija na mreži X. “Takođe, S. H. (42) iz Bara je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom narkotika, dok je O. A. (31) iz Turske zatečen kako vozi pod dejstvom marihuane i amfetamina. Prilikom pregleda kod njega je pronađena marihuana”, naveli su iz policije. Pored toga, uhapšen je A. B. (26) iz Bara zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg.