Articles by jelenabozovic

Građani traže peticijom duže roditeljsko odsustvo

Na sajtu Skupštine Crne Gore od danas je i aktivna i peticija za produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci. Građani mogu podržati ovu inicijativu putem linka https://epeticije.skupstina.me/petition/83-za-produzenje-porodiljskog-odsustva-sa-12-na-18-mjeseci-u-crnoj-gori. Predlagači ove peticije traže da se zakonom obezbijedi da roditelji u Crnoj Gori ubuduće koriste roditeljskog odsustva u trajanju od 18 mjeseci.“Razlozi su jasni – majke i djeca u prvoj godini i po života imaju najveću potrebu za međusobnim kontaktom, njegom i podrškom. Produženje porodiljskog perioda omogućilo bi zdraviji razvoj djece, manji stres kod majki i bolju ravnotežu između porodičnog i poslovnog života”, navodi se u tekstu peticije. Roditelji u Crnoj Gori već se skoro godinu interesuju šta se dogodilo sa predlozima predstavljenih javnosti prošle godine, koji se tiču produženja roditeljskog odsustva. Krajem 2024. godine poslanici više političkih partija predlagali su izmjene Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na trajanje roditeljskog odsustva. Jedan od tih predloga podrazumijevao je da roditeljsko odsustvo za prvorođeno dijete bude 18 mjeseci, a dvije godine za drugorođeno i svako dijete koje se kasnije rodi u porodici. Predlog drugog poslaničkog kluba predviđao je da roditeljsko odsustvo za prvo dijete bude kao i sada 12 mjeseci, za drugo 18, a dvije godine za treće i svako naredno. Treći predlog, koji su poslanici predstavili javnosti, bio je da ukoliko oba roditelja iskoriste u jednakim djelovima po šest mjeseci roditeljskog odsustva imaju pravo na još šest.Nijedan od tih predloga Skupština Crne Gore nije za sada razmatrala, a u međuvremenu neki su povučeni iz procedure.

1 days ago

Manjak prevencije i efikasnih kontrola vodi sve više maloljetnika ka alkoholu

Manjak prevencije, neadekvatan sistem kontrole prodajnih i ugostiteljskih objekata, te nedovoljno razvijena svijest u društvu glavni su razlozi zbog kojih sve veći broj maloljetnika u Crnoj Gori konzumira alkohol uprkos zakonskim zabranama. Do njega i dalje dolaze bez mnogo prepreka, što potvrđuju i posljednji rezultati ESPAD istraživanja sprovedenog 2024. godine među učenicima prvog razreda srednje škole. U Crnoj Gori, prema tom istraživanju, 47 % dječaka i 36 % djevojčica probalo je alkohol sa 13 godina ili ranije, a pretjeranoj konzumaciji alkohola (binge drinking) u posljednjih 30 dana bilo je izloženo 27 % dječaka, odnosno 18 % djevojčica. Anđelija Lučić, projektna menadžerka u nevladinoj organizaciji Forum MNE koja godinama radi na smanjenju konzumacije alkohola među mladima, ističe da dostupni podaci pokazuju intenzivnije kontrole služenja alkohola u ugostiteljskim objektima. Sa druge strane, i dalje, kako navodi, nema podataka o izvršenim kontrolama ili nadzoru prodaje alkohola maloljetnicima u trgovinskim objektima. “Da bi kontrola prodaje alkoholnih pića maloljetnicima bila efikasna potrebno je na prvom mjestu obezbijediti adekvatna i jasna zakonodavna rješenja kojima će se precizno definisati nadležnosti svih institucija. Potrebno je jasno definisati ko sprovodi nadzor i na koji način. Pored kontrole, važan element je i edukacija zaposlenih u trgovinama i ugostiteljskim objektima”, ističe Lučić. U organizaciji Forum MNE smatraju i da uključivanje lokalnih zajednica i građana u praćenje i prijavljivanje nepravilnosti može doprinijeti stvaranju društvene odgovornosti i zajedničkog pritiska na poštovanje zakona. “Samo kombinacija preventivnih mjera, edukacije i dosljedne primjene zakonskih propisa može donijeti dugoročne rezultate”, poručuje Lučić. Prodaja i služenje alkohola mlađima od 18 godina zabranjeni su u Crnoj Gori Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu i Zakonom o javnom redu i miru, ali se kontrola ne sprovodi u kontiniutitu, niti sa jasnim ovašćenjima. Dio nadzora sprovode inspekcijske službe lokalnih uprava, najčešće uz asistenciju službenika Uprave policije. Lučić podsjeća da mladi u Crnoj Gori žive u sredini u kojoj je alkohol duboko ukorijenjen u svakodnevni život – dio je kulturoloških, religijskih i društvenih običaja. “Istraživanje “Zdravstvena kultura i upotreba alkohola među mladima u Crnoj Gori” koje je Forum mladi i neformalna edukacija sproveo u saradnji sa Zavodom za školstvo 2023/2024. godine pokazalo je da svaki treći učenik uzrasta od 13. do 18. godina povremeno ili često konzumira alkohol. Svaki drugi učenik lično poznaje nekog ko koristi alkohol. Mladi na alkohol gledaju kao na način da se opuste, smanje nervozu, ublaže stres ili ojačaju samopouzdanje u socijalnim situacijama. U periodu adolescencije, kada su identitet i samopouzdanje još u formiranju, alkohol se često doživljava kao „alat“ za lakše uklapanje u društvo”, kazala je Lučić. Mladi potcjenjuju rizike Jedan od izazova, prema njenim riječima, je i nizak nivo informisanosti o posljedicama konzumacije alkohola. “Stav Svjetske zdravstvene organizacije je da ne postoji bezbjedna doza alkohola. Mladi često potcjenjuju rizike – kako kratkoročne (npr. nesreće, sukobi, rizično ponašanje), tako i dugoročne (razvoj zavisnosti, oštećenje zdravlja, problemi u učenju i ponašanju)”, rekla je Lučić. Crna Gora se, kako podsjećaju iz Foruma MNE, suočava i sa nedostatkom dosljedne primjene i kontrole zakonskih odredbi kojima se reguliše prodaja i služenje alkohola maloljetnicima. “Većina crnogorskih učenika/ca smatra da im je alkohol bez ograničenja dostupan, bilo kad i na bilo kojem mjestu, samo ako imaju novac. Istraživanje koje je Forum MNE sproveo korišćenjem metode “tajni kupac” tokom 2023. i 2024. godine u 8 crnogorskih opština pokazalo da su mladi u pravu – u čak 97% slučajeva maloljetnici su bez problema kupili alkohol. Još jedan izazov je i visok nivo tolerancije odraslih prema konzumaciji alkohola među mladima – često ne vidimo problem u „povremenom“ pijenju, čak i kada je riječ o maloljetnicima, jer se takvo ponašanje smatra „normalnim“ dijelom odrastanja”, kaže Lučić. I udruženje Roditelji ispitivalo je prošle godine praksu maloprodajnih objekata i ugostiteljskih objekata u blizini osnovnih i srednjih škola u Podgorici kada je riječ o prodaji i služenju alkoholnih pića mlađima od 18 godina. Istraživanjem je provjereno koliko je djeci bilo dostupno da kupe i konzumiraju alkoholna pića i da li ih je iko u tome spriječio, kako je definisano propisima. Socijalni eksperiment pokazao je da su djeca bez problema uspjela da kupe alkohol u čak 14 od 15 maloprodajnim objekata koje su obišli. Od pet ugostiteljskih objekata samo u jednom su zaposleni odbili da ih usluže alkoholnim pićima, nakon što su ih pitali da li imaju 18 godina. Otkloniti faktore rizika, pružiti alternativu Forum MNE će, kako najavljuju, i u narednom periodu nastaviti da sprovodi različite preventivne aktivnosti usmjerene na smanjenje stope konzumacije alkohola među mladima. “Preventivni rad treba da bude zasnovan na otklanjanju faktora rizika, smanjenju uzroka, ranom prepoznavanju problema i pravovremenom reagovanju. Takav pristup nije moguć bez saradnje i koordinacije svih relevantnih aktera – škola, porodica, institucija, lokalnih zajednica i samih mladih. Poseban fokus biće na pružanju alternativa mladima – kroz organizovanje različitih sadržaja, kvalitetnih edukativnih programa i zdravih načina provođenja slobodnog vremena, koji će im biti zanimljiviji i privlačniji od konzumiranja alkohola”, istakla je Lučić. Da je potrebno kroz edukaciju intenzivno raditi na prevenciji problema upotrebe alkohola među djecom i mladima saglasna je i dr Jelena Kovačević, specijalistkinja dječije adolescentne psihijatrije iz Centra za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore. Ona upozorava da se smanjuje granica kada djeca počinju da konzumiraju alkohol, što zabrinjava stručnjake, a toj temi se ne posvećuje ni dovoljno pažnje u javnosti. “Mi treba da držimo granicu između dostupnosti alkohola i djece do 18. godine. Jako je važno koliko dugo ćemo mi da uspijevamo i da održimo tu granicu“, rekla je Kovačević u intervjuu Roditelji pitaju, koji udruženje Roditleji realizuje u saradnji sa agencijom Mina. Ona ističe da nije isto ako je dijete došlo prvi put u kontakt sa alkoholom sa 17 ili 18 godina ili u sve mlađim razredima osnovne škole. Djeca, kako dodaje, imaju sklonost da pomjeraju i izazivaju granice, a odrasli ih ne uče dovoljno o tome kolika opasnost leži u alkoholu. “Mi smo ti koji smo modeli našoj djeci. Jako je važno i da ih učimo da to ne treba da se podrazumijeva, da svijet odraslih jeste nešto za šta treba da čekaju i da oni imaju sve vrijeme svijeta za taj period odraslih, a da period djetinstva i adolescencije treba da koriste za mnogo pozitivnije aktivnosti“, rekla je Kovačević. Ona je istakla da je prevencija prioritet, kada se grade politike i odnos prema mladima. “Prevencija podrazumijeva da mi dozvolimo dovoljnu edukaciju, da djece ne žele da koriste alkohol i da razumiju koliko je on opasan i štetan za njih i da izbjegnu korišćenje“, rekla je Kovačević. “Sa prevencijom mora da se počinje ranije nego što smo do sada počinjeli“, naglasila je Kovačević i ukazala na podatak da je 50 odsto djece prije 13. godine ne samo konzumiralo ili probalo alkohol, nego je bilo opijeno. Kako je navela, politike moraju da budu jako interaktivne i ne treba da budu na bazi predavanja na kojima će djeca da sjede i slušaju, već je potrebno nešto što će ih angažovati. Neispunjena obećanja Iz Ministarstva zdravlja prethodnih godina su u više navrata ukazivali na potrebu širenja svijesti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola. Tako su i prošle godine u saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma, naveli da su prepoznavši ove probleme kreirali Program za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period od 2022. do 2024. godine. Pojasnili su da se kroz taj dokument problemu upotrebe alkohola pristupa multisektorski, pa su u njegovo rješavanje uključenji Uprava policije, ugostitelji i prehrambeni trgovci i zdravstveni radnici. Međutim, rezultati sprovođenja Akcionog plana za 2023., pokazuju da nije realizovana gotovo nijedna aktivnost koja se odnosi na zaštitu djece i mladih u ovoj oblasti. Iako je prevencija među maloljetnicima bila jedan od ključnih prioriteta Programa, nisu u predviđenom obimu sprovedene planirane edukacije – radionice i kampanje za učenike, roditelje i nastavnike. U istom periodu nije realizovana ni obuka izabranih doktora i medicinskih sestara o ranom prepoznavanju i radu sa mladima koji konzumiraju alkohol, a ni obuka koju je za učenike te godine trebalo da realizuje Uprava policije. Između ostalom, uprkos planu, nije izrađen ni protokol o postupanju kod intoksikacije maloljetnika, koji je trebalo da obezbijedi jasne smjernice za hitne službe. Kao jedna od možda najznačajnijih aktivnosti u 2023. godini nije sproveden ni nadzor nad prodajom alkohola maloljetnicima u ugostiteljskim i prodajnim objektima, niti su održane planirane obuke za ugostitelje i prodavce o zakonskim obavezama. U izvještaju se ocjenjuje da su glavni razlozi nesprovođenja planiranih aktivnosti nedostatak finansijskih sredstava i stručnog kadra, ali i loša koordinacija između Ministarstava zdravlja, prosvjete, policije i lokalnih samouprava.

1 days ago

Psihološke radionice pomogle ženama da povrate vjeru u sebe i svoje potencijale

Udruženje Roditelji je, u partnerstvu sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, tokom protekle godine realizovalo projekat „Osnaživanje žena i djece žrtava nasilja”, kroz koji je porodicama pružena raznovrsna podrška – psihološke seanse, pravne konsultacije i edukativni programi. Posebno značajan segment projekta bile su psihološke radionice osnaživanja žena, koje su se održavale jednom sedmično, u kontinuitetu od sedam mjeseci. Kroz siguran i podržavajući prostor, učesnice su imale priliku da rade na sebi, ojačaju svoju unutrašnju snagu, razviju zdraviju sliku o sebi i izgrade stabilnije emocionalne temelje. Radionice je vodila psihološkinja Nikolina Boljević, stručnjakinja sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa ženama koje se suočavaju sa izazovnim životnim okolnostima. „Učešće u psihološkim radionicama koje je vodila Nikolina pomoglo mi je da zastanem i iskreno sagledam sebe – svoje misli, ponašanja i odluke. Shvatila sam u kojim situacijama reagujem iz navike ili straha, i kako mogu da pristupim sebi s više razumijevanja, a manje osude. Najvažnije – osjetila sam da nisam sama“, kaže Ana, jedna od učesnica. Dodaje da su joj radionice donijele više vjere u sebe i sposobnost da se sa svakodnevnim izazovima nosi „smirenije i svjesnije“. Za nju, kao i za druge učesnice, program ima vrijednost koja nadilazi lični rast:„Ovakvi programi doprinose stvaranju zdravijih odnosa u porodici i zajednici. Svaka žena koja nauči da bude blaga prema sebi, postaje i izvor podrške drugima.“ Jasmina ističe da su radionice pomogle ženama da prepoznaju sopstvenu vrijednost i razviju samopouzdanje. „Sve žene koje su rođene i odrasle na Balkanu bile su, direktno ili indirektno, pod uticajem pogrešnih obrazaca ponašanja i uvjerenja. Mi smo generacija koja ima zadatak da taj lanac prekine – i zato su ovakve radionice od ogromnog značaja.”, poručuje Jasmina. Učešće u radionicama je prvenstveno uticalo na jačanje samopouzdanja i samopoštovanja. Učesnice su imale priliku da prisustvuju interaktivnim vježbama koje su imale za cilj prepoznavanje njihovih vrlina i potencijala, postavljanje granica, kako se nositi sa stresom i konfliktima i razvijanje pozitivnog unutrašnjeg dijaloga. Ljiljana, koja se programu priključila pri kraju, kaže da joj je podrška koju je dobila bila dragocjena: „Bilo je kratko, ali korisno. To iskustvo me je držalo i davalo snagu za novi dan, posebno jer nisam bila u mogućnosti da priuštim individualni savjetodavni rad.“ Sedmomjesečni ciklus radionica pokazao je da kontinuirana psihološka podrška ženama u kriznim situacijama ima višestruki značaj – ne samo za lični razvoj i emocionalnu stabilnost, već i za osnaživanje cijelih porodica i zajednica. Zajedništvo i podrška – ključni za oporavak i lični rast žena Tokom sedmomjesečnog rada sa grupom žena koje su prošle kroz različite životne izazove, psihološkinja Nikolina Boljević ističe da je još jednom potvrđeno koliko su podrška, razumijevanje i osjećaj zajedništva važni u procesu oporavka i ličnog razvoja. „Svaka radionica bila je prostor u kojem su žene, korak po korak, vraćale povjerenje u sebe, učile da prepoznaju svoje granice i vrijednost, te da njeguju odnos prema sebi sa više nježnosti i poštovanja,“ kazala je Boljević. Kako navodi, najdragocjeniji dio procesa bilo je svjedočenje promjeni koja se dešava iznutra – trenutku kada žene počnu da vjeruju u sebe, prepoznaju svoje snage i umjesto straha biraju hrabrost i samoprihvatanje. „Takva promjena ne ostaje samo lična – ona se prenosi i na porodicu, djecu i zajednicu, stvarajući krug podrške koji nastavlja da raste“ dodaje ona. Program, koji je trajao sedam mjeseci, pokazao je da osnaživanje žena nije kratkotrajan proces, već put koji zahtijeva kontinuitet, strpljenje i vjeru – u sebe i druge. Boljević je zahvalila svakoj učesnici na iskrenosti, povjerenju i hrabrosti da se upusti u taj proces lične promjene i rasta.

1 days ago

Učenik sa posebnim obrazovnim potrebama prolazi kroz probleme jer škola ne sprovodi inkluzivne mjere?

Majka dječaka, koji boluje od hronične bolesti i ima rješenje o inkluziji, tvrdi da njeno dijete već duže vrijeme prolazi kroz psihičku i fizičku traumu u Osnovnoj školi “Oktoih” u Podgorici. Navodi da je njenom djetetu promijenjen asistent, bez konsultacije sa roditeljima. Majka tvrdi i da na vrijeme nije izrađen Individualizovani razvojno-obrazovni plan – IROP, dokument koji je ključan za školovanje djece sa smetnjama u razvoju. “Dijete se svakodnevno vraća kući uplašeno, često uplakano i pocijepane odjeće. Nema stručnu podršku, asistent nije obučen, a škola ne poštuje preporuke komisije. U nekoliko navrata sin je bio u toaletu duže vrijeme u donjem vešu, na školskom času je bio ograđen klupama da navodno ne bi ometao ostale đake, što je izazvalo dodatnu traumu. Od početka školske godine, sve radimo sami kao roditelji”, kazala je majka dječaka za TV Vijesti. Iz OŠ “Oktoih” demantuju ove navode. Ističu da preduzimaju sve mjere kako bi se svakom učeniku obezbijedila podrška i kvalitetno obrazovanje, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, samim tim i ovog dječaka. “U saradnji sa stručnim timom škole – pedagogom, psiholozima, logopedom, defektologom i nastavnicima, kao i u komunikaciji sa roditeljima, kontinuirano radimo na stvaranju inkluzivnog i podsticajnog okruženja za sve učenike. Naš cilj je da svako dijete ima jednake mogućnosti za napredak i razvoj, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama”, rekla je direktorica OŠ “Oktoih”, Jasna Radović. Direktorica navodi i da je IROP dokument izrađen na vrijeme, ali da majka djeteta nije željela da se pojavi na sastanku i potpiše taj plan. Majka, s druge strane tvrdi da dokument koji je potpisala tek ove sedmice, to nije uradila ranije jer nije bio u skladu sa pravilima. Roditelji su slučaj prijavili prosvjetnoj inspekciji, zaštitniku ljudskih prava i policiji. Kažu da će istrajati dok se ne obezbijedi bezbjedno i dostojanstveno okruženje za njihovo dijete. S druge strane, iz Uprave škole podvlače da su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti i kažu da je i njima i cilj da se obezbijedi normalno školovanje svakom njihovom učeniku, u skladu sa njihovim potrebama. Izvor: TV Vijesti

Oct 20, 2025