Articles by Aktuelno

44 articles found

HUMANOST NA DJELU Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi u novoj akciji prikupio 48 jedinica

HUMANOST NA DJELU Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi u novoj akciji prikupio 48 jedinica

U Bolnici Meljine je u okviru programa obilježavanja Dana Opštine Herceg Novi, Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi organizovao još jednu uspješnu akciju dobrovoljnog davalaštva, osmu povodom najvećeg praznika grada. Prikupljeno je 48 jedinica, kaže nam predsjednik Kluba, Zoran Srdanović. I ovoga puta je bio veliki odziv građana, mladih, među njima i dosta djevojaka. Ovo je rekordna godina po rezultatima od osnivanja KDDK, koji je u organizovanim akcijama prikupio preko 300 jednica krvi i tako spasao mnogo života. Istovremeno ovo je godina u kojoj je na inicijativu Kluba ponovo otvoreno odjeljenje za transfuziju Bolnice Meljine. Klubu dobrovoljnih davalaca krvi stiže 28. oktobra zasluženo, najveće priznanje grada, Oktobarska nagrada, za izuzetan, posvećen, nesebičan humani rad.

Kasiljasa opljačkali - kućna pomoćnica i njen muž: Čuvenom golmanu ukrali luksuzne satove
Technology

Kasiljasa opljačkali - kućna pomoćnica i njen muž: Čuvenom golmanu ukrali luksuzne satove

Čuvenog golmana Real Madrida i reprezentacije Španije Ikera Kasiljasa, nedavno su opljačkali u njegovom domu u Madridu. Naime, njegova kućna pomoćnica i njen saučesnik, muž, su uhapšeni – terete ih za krađu pet luksuznih satova. Kako prenosi Mundodeportivo, oni su, iskoristivši poznavanje rezidencije Kasiljasa, zamijenili lukzusne satove replikama, dok je nekadašnji golman 'blankosa' tek nakon nekoliko mjeseci primijetio da je žrtva pljačke. Neki od ukradenih satova vrijedili su i do 50.000 eura. Kasiljas je nestanak prijavio 16. oktobra, a nakon istrage policija je pronašla dva sata i privela osumnjičene 21. oktobra. Policija ih je uhvatila dok su pokušavali da se oslobode jednog od satova.

Završena dječja manifestacija “Jesenja trpeza”

Završena dječja manifestacija “Jesenja trpeza”

Uz dječiji hor “Zvjezdice” danas je uspješno završena manifestacija “Jesenja trpeza”, koja je počela 23. oktobra na Velikoj pijaci u Podgorici, saopštili su iz predzzeća “Tržnice i pijace”. Kako navode, građani su uživali u bogatom programu, tradicionalnim jelima i domaćim proizvodima. “Izvršna direktorica Javne ustanove za brigu o djeci “Dječiji savez” Duška Šljivančanin kazala je da, imajuću u vidu da se “Jesenja trpeza” po prvi put na ovaj način obilježava u Podgorici, smatra da je ona jednako važna i za djecu, kako bi im približili domaće proizvode i važnost pijace kao mjesta ne samo zdrave hrane i domaćih proizvoda nego i mjesta susreta i druženja”, ističe se u saopštenju. Šljivančanin je dodala je da je do saradnje sa “Tržnicama i pijacama” došlo upravo iz razloga jer je bilo potpuno prirodno da se “Dječiji savez” uključi i na taj način, odnosno da muzičkim programom animira djecu i predstavi jesen na pijaci. “Istakla je da je saradnja sa izvršnim direktrom “Tržnica i pijaca” Ivanom Bojovićem više nego odlična”, navodi se u saopštenju. “Vrlo smo raspoloženi jedni prema drugima, ovo je i pokazatelj jedne dobre saradnje. Možemo da najavimo da ćemo u budućem periodu imati dosta zajedničkih aktivnosti, kako naše dvije organizacije tako i sa drugim službama Glavnog grada, ali i na nacionalnom nivou na način da upravo približimo zdravu hranu i zdrave proizvode djeci”, kazala je Šljivančanin.

Gdje danas neće biti struje
Technology

Gdje danas neće biti struje

Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati djelovi više crnogorskih opština, saopšteno je iz CEDIS-a. – u terminu od 08 do 15 sati: Ulica Neznanih Junaka,UlicaIveze Vukova-Kučki Put,dio Brskuta, dio Tološa, naselje preko puta Volija prema Bloku 9, Naselje oko Škole u Zagoriču. -u terminu od 09 do 17 satiŽ: Dio Ulica Vlada Ćetkovića i Slovačke Podgorica/Tuzi -u terminu od 08 do 17 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište. Danilovgrad – u terminu od 07 do 15 sati: Ždrebaonik, Počijevka, Gorica, Međice, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo i Studeno (kratkotrajna isključenja),Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica. -u terminu od 08 do 15 sati: Donji Crnci. Danilovgrad/Podgorica -u terminu od 08 do 17 sati: dio Veljeg Brda, dio Rogama, firma Eminent (kratkotrajna isključenja), Stanić, Pričelje, Donje Šume, Grupo Market, Markovo Kopito i Šampinjoni. – u terminu od 08 do 16 sati: Šinđon, Pod Uba, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Drušići, Prevlaka, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Božija Voda, Dobrska Župa i Đalci. – u terminu od 08 do 18 sati: Ul. Njegoševa, Ul. 29. Novembra. -u terminu od 08 do 15 sati: Sjenokosi. -u terminu od 08 do 12 sati: Raspuće. – u terminu od 08 do 15 sati:Gornja Brezna – u terminu od 08 do 15 sati:dio grada preko puta Pijace, kod stare autobuske,dio naselja uz ulicu Majke Tereze. -u terminu od 08 do 14 sati: potrošači Ulcinjskog polja, Bulevar Teuta dio potrošača Đerana i dio Kodre. -u terminu od 12 do 14 sati: Komplet područje Vladimira, Ostros sa pripadajucim reaonima i potrošačima do Murića. – u terminu od 08 do 14 sati:potrošači ispod i iznad KIPS-a u Čelugu,Potrošači u ul. Selim bega. -u terminu od 10 do 11 sati: potrošači u ulica M.Tita (od NLB Banke do Hipo Banke), potrošači ulice Jovana Tomaševića, potrošaču ulice Dinastije Petrovića (Kongrapove zgrade od berber shopa Kalinić Trans Kargo preko putaKatedrale, stambene zgrade Lamele od cvječare Orhideja, Podgoršped autodjelovi, Cafe Bar Bracera, do BurgerPlace), dio ulice J.Stojanovića i J.Tomaševića( Spuškie zgrade od City Mall-a do Ordinacije Masoničić), Bulevar JNA i Barskih Logoraša, objekti Zeta Gradnja, Ulica Rista Lekića-zgrade D 10, D 11 i D 12, BulicaD.Petrovića zgrade H 21.H22,H23 i H24, Ulica Makedonska, Makedonska i Topolica, Objekti Ruro Miks beton doo Bar, Između Makedonske i Bulevara JNA, Nove stambene zgrade na Bulevaru Dinastije Petrović. -u terminu od 11 do 12 sati: Lokali F 42 preko puta TriKule i stambena zgrada F43 u ulici Jovana Stojanovića, dio ulica: Borska i Rista Lekića, Ulica Borska br.10,12 i 14 i Ulica Požarevačka br.5,7 i 9, OGP(potrošači u ulici Popa Dukljanina, dio potrošači u ulici Maršala Tita, NLB Banka Sava Osiguranje, Stomatološka Ordinacija Buntić…) , B14(dio potrošača Vladimira Rolovića, lokali TehnoMax, Stomatološka Ordinacija Zejak, Prva Banka, Mil Pop…), Crnotravac (dio potrošača ulice Vladimira Rolovića, Telekom T-Centar, Metalac, Kuća Hemije, Zavod za Zdravstvo, FashionandFriends, Pekara Plavi Jadran), 13 Jul(Cosmetiks, Stambena zgrada sa lokalom Paradiso, Dom Učenika, potrošači ulice Maršala Tita, Vrtić, Policija, Biblioteka, Nimont), Izbor, Nikšićka, Lučka(Potrošači u ulici Vladimira Rolovića prema cafićima Varadero, Avgusta Grin Mill, Cosmetics, stambena zgrada vsa BMV obukom pomoraca, Fakultet za poslovni menadžment…) , C11, D-5(Lokali u tzv Potkovici: PicaGrill Parapet, Alegra Krstarenje,Pasarela, Sipa, Lučka Kapetanija, Državna Bezbijednost, Stambena zgrada preko puta Policije, Telemach, potrošači u ulici Vladimira Rolovića prema lučkoj Kapetaniji, Turistička Organizacija Bar…) , dio Zelenog Pojasa između pruge i Vitića, dio Žukotrlice od magistrale do pruge, dio Ilina Ispod i iznad magistrale, , dio naselja od Žukotrlice do Ratca, dio Makedonskog nasleja zgrade komunalnog i buvljaka, Castello Babović, Zgrade u Bulevaru Revolucije(H 11 i H12), Hotel Princes, Zgrada Pošte, Dom Zdravlja, UlicaMila Boškovića(zgrade Solidarnosti), Zgrade Pivnice i Tri Kule, Gimnazija , Lokali i Poslovni Prostori u Robnoj Kući. -u terminu od 08 do 10 sati. potrošači koji se napajaju sa MBTS 10/04kV Stela (restorana “Makina Vučinić”, objekti oko stele) – u terminu od 08 do 12 sati:Lastva Grbaljska –Krulex. -u terminu od 10 do 14 sati: Lastva Grbaljska. Herceg Novi – u terminu od 08 do 15 sati:Mojdež,Kulinovići. Andrijevica – u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Seoce. -u terminu od 7:30 do 16 sati: Jošanica,Kraišta,Miškovića Žar,Paljine i Japan. – u terminu od 09 do 14:30 sati: Zaostro,Crljevine,Skakavac,Lukavica,Štitari,Bubanje,Rujišta,Izbjeglička naselje Rudeš ,Kolektor i dio naseljaTaluma, Kaludra, dio sela Šekular. Bijelo Polje – u terminu od 08 do 15 sati:Banje selo. -u terminu od 09 do 16 sati: Božovića polje,Zaton-Klinac,Njegnjevo, Kaševari,Lješnica (središnji dio naselja),Ličine, Korita,Sutivan,Nedakusi,Muslići,Babića brijeg,Vinilplast, Matino, Merkator, Lelo, Nedakusi, Kisjela voda, Potkrajci, Čabarkape, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Njegnjevo, Oluja, Orahovica, Gubavač, Konatari, Ušanovići, Boturići, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Mirojevići, Hasanbegovići, Bistrica, Mojstir, Dolac, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Konatari, Unevina, Metanjac, Mioče, Dobro brdo, Dobrinje, Kanje, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica,Gubavač,Zaton,Prijelozi 2. – u terminu od 09 do 16 sati:Tunel ‘Klisura’, Bazna stanica, Ski centar ‘1600’, Repetitor ‘Zekova glava’. -u terminu od 08 do 16 sati:Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Bogutov do, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Velje Duboko, Trmanje ,Vladoš 2 – Pješčanica 22.10.2025. Kolašin 8:00 16:00 Sunga – Đekići,Selišta. – u terminu od 09 do 13 sati:Babića polje, Donja Polja, Kooperacija, Krasića strana, Javorje, Ckara. -u terminu od 08 do 15 sati:Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari,Ćetkovići, Podbišće, Gacka, Baza ‘Štrabak’, Štitarica, Kraljevo kolo,Bistrica,Čuklin. -u terminu od 14 do 15 sati: cjelokupna teritorija opštine Mojkovac. – u terminu od 08:30 do 14:30 sati:centralni dio Kruševa. – u terminu od 09 do 14:30 sati: Lješnica, Tucanje ,Orahovo i Vrševo-Opština Petnjica,Azane i Vrševo. – u terminu od 08 :30 do 14:30 sati: Komarača,Jara, Babino Polje, Meteh. – u terminu od 09 do 17 sati:Rabitlje,Meljak – u terminu od 09 do 14:30 sati: Seošnica-Gornji dio sela u blizini Radeve mahale, dio sela Suho Polje. – u terminu od 09 do 17 sati: Dobra Sela, Previš, Mtel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel Provalija, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode Diva u Donjoj Bukovici, Borovac,Bijela. “Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom.U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni”, zaključuje se u saopštenju.

Skupština nastavlja rad, pred poslanicima Zakon o javnim okupljanjima

Skupština nastavlja rad, pred poslanicima Zakon o javnim okupljanjima

Poslanici će danas nastaviti rad raspravom o više zakona i izvještaja. Planirano je da sjednica počne u 11:00 časova. Na dnevnom redu biće Objedinjeni pretres tačaka Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini i Izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima za 2023. i 2024. godinu. “Nakon toga poslanici će raspravljati o Godišnjem izvještaju o radu Fonda za zaštitu depozita za 2022, 2023. i 2024. godinu. Zatim slijedi objedinjeni pretres tačaka Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2022, 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost za 2022, 2023. i 2024. godinu”, saopšteno je iz Skupštine. Planirano je da poslanici danas raspravljaju i o Izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2024. godinu.

Putevi mokri, mjestimično smanjena vidljivost
Technology

Putevi mokri, mjestimično smanjena vidljivost

U Crnoj Gori danas se saobraća po pretežno mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Vozačima se savjetuje da vožnju prilagode trenutnom stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja. Dodatna pažnja je neophodna na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG. Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, doći će do obustave saobraćaja od 17.20 do 20.30 sati, zbog protesta. Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se do 31. oktobra obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode od 00.00 do 06.00 časova. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova. Do završetka radova saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično zbog izvođenja radova u trupu magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje(obilaznica)-Barski most na desnoj kolovoznoj traci u mjestu Nikoljac. Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom. Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica. Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom. Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova do završetka radova. Do završetka radova od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik. Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu đprinceza Ksenija od 15. septembra vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Smokovac-Mateševo. Neophodan dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije. 22, 23 , 24. i 25. oktobra od 21.00 do 07.00sati odobrava se povremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila na putnim pravcima od Luke Bar-Sutomore-Podgorica-Nikšić-Jasenovo Polje-Vjetropark Gvozd zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd. Do 22. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj. Do 30. decembra zbog izvođenja radova na sanaciji zaštitno odbojne ograde i čišćenju drenažnog sistema doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na dionici puta izmedju raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac. Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan. U protekla 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobile teže, a tri lakše povrede. Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori. Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

PKCG: Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

PKCG: Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

Privredna komora Crne Gore organizovala je u Budvi XIV Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, na temu „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“ koja je okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice. Na pomenutoj konferenciji, posebnu pažnju privukao je segment “Biznis iza scene: priče koje inspirišu” a prvi sagovornik Aleksandre Bošković Delagić iz Bild studija bio je Blagota Radović, osnivač kompanije Zetagradnja. Radović je svoj poslovni put opisao kao vrlo težak i mukotrpan u izazovnim vremenima, ali na pitanje da li bi sve ponovio, nije imao dilemu. “Moja priroda i želja da stvaram mi ne bi dala da promijenim put u pravcu preduzetništva, ali bih vjerovatno mijenjao neke od koraka. Uvijek me ispunjava stvaranje novog i da osvajam neosvojeno”, rekao je Radović. Prema njegovim riječima, ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi bez kojih se sistemi ne mogu graditi. Međutim, najveći izazov u ekonomijama regiona je upravo deficit radne snage. “U Crnoj Gori nemamo industrijskog radnika i nedovoljno razvijamo proizvodnju. Moramo da napravimo iskorak u tom pravcu i fokusiramo se na produktivnost”, kazao je Radović Govoreći o razvoju preduzetništva i građevinske industrije, istakao je da Crna Gora mora izgraditi sistem zasnovan na znanju, radu i odgovornosti, kako bi privreda napredovala i država ubirala prihode od sopstvenog razvoja. “Moramo postaviti jasna pravila u građevinarstvu, u interesu države i zaštite jedne važne privredne grane. Ako uvedemo sistem koji funkcioniše kao u Evropi, imaćemo ogromne prihode”, dodao je Radović. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović moderirao je panel o ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije. On je istakao važnost da se tema ekonomske diplomatije nađe u fokusu konferencije, jer je povezivanje biznisa i diplomatije ključno za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija i privlačenje investicija. Dodao je da počasni konzuli predstavljaju vrijedan resurs Crne Gore – ljude koji razumiju i biznis i kulturu, pomažu kompanijama da pronađu partnere i doprinose razvoju međunarodne saradnje i povjerenja. Prema riječima Radovana Bogojevića, generalnog direktora Direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju, Vlada je ekonomsku diplomatiju uvrstila među svoje prioritete, u cilju promocije investicionih potencijala. On je zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na dugogodišnjoj saradnji i doprinosu promociji crnogorskih ekonomskih interesa u zemlji i inostranstvu. Naglasio je da je jačanje diplomatsko-konzularne mreže, posebno kroz angažman počasnih konzula, važan korak u unapređenju ekonomske diplomatije i međunarodnog položaja Crne Gore. Govoreći o ekonomskim odnosima između dvije države, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač je podsjetio da su slovenačke kompanije prisutne u Crnoj Gori još od početka tranzicije i privatizacije, te da su imale važnu ulogu u razvoju više sektora. “Slovenačka privreda je snažna i izvozno orijentisana, a njihova preduzeća su se u Crnoj Gori pozicionirala kao ozbiljni i pouzdani partner, te društveno odgovorna preduzeća koja su opravdala naše povjerenje”, istakao je Kovač. Takođe je ukazao i na primjere crnogorskih kompanija koje su posljednjih godina aktivne u Sloveniji, naročito u sektoru inženjeringa i građevinarstva, istakavši da su svojim radom i projektima dokazale da mogu biti konkurentne i na zahtjevnom evropskom tržištu. Namig Vugar Alijev, počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu, istakao je da je u početku bilo teško promovisati Crnu Goru jer mnogi u Azerbejdžanu nisu ni znali za nju, ali da je ona danas postala jedna od najtraženijih turističkih destinacija. “Ove godine imamo čak sedam letova nedjeljno iz Azerbejdžana za Crnu Goru, a upravo turistički interes otvara put novim investicijama” , kazao je on, dodajući da sve više azerbejdžanskih biznismena ulaže u crnogorske projekte. Naglasio je da će i u narednom periodu nastaviti da promovišu Crnu Goru kao destinaciju sa velikim turističkim i investicionim potencijalom. Helena Ruduša, počasna konzulica u Letoniji, istakla je da ima privilegiju da povezuje buduće poslovne partnere iz ove dvije zemlje i upoznaje ljude sa Crnom Gorom, njenim biznis ambijentom i turističkom destinacijom. Prema njenim riječima, od kraja aprila do avgusta ove godine, u Crnoj Gori je zabilježeno 7.830 noćenja iz turista Letonije, a na aerodrom u Tivtu iz Rige sletjelo je više od pet hiljada putnika. “Podaci pokazuju da je Crna Gora sve popularnija destinacija, a ja dobijam sve više upita pojedinaca i agencija o tome”, kazala je ona dodajući da Letonija može pomoći našoj zemlji na putu ka EU, naročito u oblasti upravljanja otpadom. Naser Alim, počasni konzul Crne Gore u Turskoj, osvrćući se na odnose Turske i Crne Gore, naglasio je da dvije zemlje imaju veoma dobre odnose u sferi ekonomije, turizma i politike. “Turska sve više izlazi sa investicijama u inostranstvo. Takođe Turska radi na sve većoj vidljivosti Crne Gore i vidi se veliki rast investicija. Ove godine obim direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosi oko 88 miliona eura, svake godine taj obim raste tako da svake godine imamo sve veći rast investicija. Jedan razlog tome je bezbjednost i ulazak Crne Gore u NATO savez. Ali prisutnost Turske može da bude još veća”, kazao je Alim.

Počela primjena novog elektronskog sistema Instituta za ljekove i medicinska sredstva
Technology

Počela primjena novog elektronskog sistema Instituta za ljekove i medicinska sredstva

Digitalizacija zdravstvenog sistema jedan je od ključnih prioriteta Ministarstva zdravlja, sa ciljem da se unaprijedi efikasnost, transparentnost i dostupnost usluga građanima i privredi. U tom pravcu, posebno važan korak predstavlja uvođenje novog elektronskog sistema Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED), koji u potpunosti modernizuje način predaje, obrade i izdavanja dokumenata, saopšteno je iz ovog Vladinog resora. “Ovim rješenjem Institut postaje jedna od prvih institucija u zdravstvenom sistemu koja je prešla na potpuno digitalno poslovanje, čime se postiže brža, jednostavnija i sigurnija komunikacija sa korisnicima”, naglasili su. Kako su pojasnili, kroz novi, savremeni elektronski sistem za predaju i obradu dokumentacije, kao i izdavanje elektronskih rješenja, značajno je unaprijeđen, ubrzan i pojednostavljen proces komunikacije između korisnika i Instituta. Putem novog portala CInMED-a, navode iz Ministarstva zdravlja, omogućena je elektronska predaja dokumentacije, praćenje statusa predmeta u svim fazama postupka, kao i izdavanja dokumenata u elektronskoj formi. “Novi sistem omogućava povećanu efikasnost u radu Instituta i njegovih klijenata, uz jasniji pregled svih postupaka i kraće vrijeme obrade zahtjeva. Transparentnost i bolja informisanost korisnika obezbijeđeni su kroz prikaz tačnog statusa predmeta u realnom vremenu i svih relevantnih dokumenata, čime se značajno smanjuje potreba za dodatnim upitima”, istakli su. Prema njihovim riječima, posebna pažnja posvećena je pouzdanosti i sigurnosti podataka. “Sva dokumentacija čuva se u elektronskom obliku, uz strogo kontrolisan pristup i potpunu sljedivost svakog koraka. Novi sistem predstavlja i veliki korak ka EU tranziciji, omogućavajući pristup evropskim bazama podataka, registrima i sistemima. Pored unapređenja procesa, sistem donosi i smanjenje operativnih troškova klijenata, te brojne ekološke benefite. Uvođenjem “paper-free” sistema, smanjena je potrošnja papira i troškova, što doprinosi očuvanju životne sredine i efikasnijem radu”, naglasili su. Zahvaljujući digitalizaciji, kako dodaju, omogućen je jednostavniji pristup informacijama, jer klijenti u svakom trenutku mogu provjeriti status predmeta i preuzeti potrebnu dokumentaciju. “Sve navedeno doprinosi većoj efikasnosti, smanjenju administracije i boljoj informisanosti svih učesnika u procesu, što je u skladu sa opštim ciljem Ministarstva zdravlja-izgradnja modernog, digitalnog i građanima pristupačnog zdravstvenog sistema”, zaključuju iz Ministarstva zdravlja.

Službena istraga utvrdila da je podmornica Titan implodirala zbog loše konstrukcije
Business

Službena istraga utvrdila da je podmornica Titan implodirala zbog loše konstrukcije

Američka istražna agencija utvrdila je da je podmornica Titan kompanija OceanGate, koja je u junu 2023. implodirala tokom zarona prema olupini Titanika, stradala zbog niza ozbiljnih propusta u dizajnu i testiranju, izvještava BBC. U nesreći je poginulo svih pet osoba na brodu, uključujući direktora OceanGatea Stocktona Rusha. Prema izvještaju Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB), proces inženjerskog razvoja Titana bio je “neadekvatan”, što je dovelo do grešaka zbog kojih podmornica nije ispunjavala standarde čvrstoće i izdržljivosti, piše Index.Krivica OceanGatea NTSB navodi da OceanGate nikada nije pravilno testirao Titan te stoga nije znao koliku čvrstoću podmornica zapravo ima. Osim toga, kompanija nije bila svjesna da je plovilo oštećeno i da je trebalo biti povučeno iz upotrebe prije kobnog zarona. Titan je nestao u sjevernom Atlantiku dok je pokušavao dosegnuti olupinu Titanika, koja se nalazi oko 600 kilometara od kanadskog grada St. John'sa u pokrajini Newfoundland i Labrador. U avgustu 2024. američka obalna straža objavila je zaseban izvještaj u kojem je nesreću opisala kao “potpuno sprječivu” te je kritikovala OceanGate zbog “teško pogrešnih sigurnosnih praksi”.

Vuković i NVO “Prima”: Kazne za krivična djela obljube nad djetetom se moraju povećati
Technology

Vuković i NVO “Prima”: Kazne za krivična djela obljube nad djetetom se moraju povećati

Poslanica i potpredsjednica Građanskog pokreta URA Milena Vuković danas je u Skupštini Crne Gore razgovarala sa predstavnicama NVO „Prima“ Aidom Perović i Anđelom Žarić. Povod sastanka je bila nedavna inicijativa poslanice Vuković vezana za izmjene Krivičnog zakonika kako bi se uvele strože kazne za obljubu nad djetetom, saopšteno je iz URE. Tokom sastanka je, kako se navodi u saopštenju, razmatrano unapređenje zakonskog okvira, prije svega vezano za kaznenu politiku i zajednički je konstatovano da se minimalno zaprijećene kazne za pomenuta krivična djela moraju povećati. “Na sastanku su predstavnice NVO “Prima” upoznale poslanicu Vuković sa svojim radom, projektima i temama koje obrađuju, a zajednički je dogovoreno da se i u budućem periodu, kako kroz skupštinske inicijative, tako i kroz druge vidove aktivnosti, posveti veća pažnja ovoj važnoj temi”, zaključili su.

CGO: Zajedničkim djelovanjem do jačeg uticaja mladih u društvu
Sports

CGO: Zajedničkim djelovanjem do jačeg uticaja mladih u društvu

Mladi imaju jasne stavove o pitanjima koja ih se tiču, kao i spremnost da ih javno iznesu, a na institucijama je da pokažu otvorenost i spremnost da ih čuju, jedna je od ključnih poruka današnjeg Omladinskog kafea, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, koji je okupio oko 20 mladih iz Glavnog grada. Otvarajući događaj, Nikola Đurašević, saradnik na programima CGO-a, istakao je da „mladi u Crnoj Gori imaju ideje, snagu i potencijal da pokreću promjene, ali da je na institucijama da ih čuju, prepoznaju i pruže im prostor da učestvuju.” Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Slađana Anđušić navela je da omladinske politike se ne mogu kreirati bez mladih. “Taj proces mora biti dvosmjeran i podrazumijevati njihovo aktivno učešće. Sve odluke koje oblikuju društvo moraju uključivati glas mladih, ukoliko želimo da istinski unaprijedimo njihov položaj. Bez njihove energije, ideja i vizije ne možemo govoriti o inkluzivnim politikama“, poručila je Anđušić, koja je bila jedna od panelistkinja. Ona je naglasila i značaj otvorenog i iskrenog pristupa prema mladima. „Treba da im pokažemo da smo tu za njih, da radimo u njihovom interesu i da kroz konkretne primjere dokažemo da se ono što oni kažu uvažava i realizuje. Zato je neophodan kontinuiran dijalog i povjerenje, ali i snažna podrška i sinergija sa nacionalnog i lokalnog nivoa, kako bismo omladinsku politiku razvijali u punom kapacitetu, prateći i evropske prakse”, navela je Anđušić. Viša savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih Anja Kečalović kazala je da Ministarstvo sporta i mladih nastoji da stvori uslove u kojima će mladi imati priliku da uče, rade i učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču. “Kroz programe poput Garancije za mlade i podršku kandidaturi Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028, želimo da pokažemo da su mladi prioritet, a ne dekor. Na institucijama je da otvore vrata, ali i na mladima da hrabro uđu – jer promjene počinju upravo od njih“, poručila je Kečalović. Govoreći o izazovima i mogućnostima za veće učešće mladih, Anja Malešić, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i jedna od sagovornica na Omladinskom kafeu, istakla da „mladi iz Podgorice sve više pokazuju želju da doprinesu društvu, ali im nedostaje prostor i povjerenje u sopstveni uticaj. “Aktivizam se najčešće rađa iz potrebe za promjenom, iz bunta protiv nepravde i entuzijazma da to rezultira određenim pozitivnim ishodom. Da bi se ojačalo učešće mladih, institucije moraju biti otvorene za dijalog i podršku, dok mladi treba da vjeruju u sebe i svoj utica, i preuzmu inicijativu”, navela je Malešić. Bogoljub Džankić, učenik ETŠ „Vaso Aligrudić“, naveo je da je ovaj susret pokazao koliko su mladi puni ideja, ambicija i želje za promjenama. “Diskusija je bila otvorena i podsticajna, posebno o temama koje se tiču položaja mladih i mogućnosti za veći aktivizam u društvu. Atmosfera je bila pozitivna, uz osjećaj zajedništva i motivacije za konkretne akcije”, kazao je Džankić. Una Perazić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ navela je da joj je bilo jako inspirativno. “Važno je da se mladi okupljaju i otvoreno razgovaraju o izazovima i mogućnostima u svom gradu. Razmjena ideja i iskustava pokazala je koliko je značajno da mladi budu aktivni učesnici u kreiranju promjena, a posebno mi je drago što su predložena konkretna rješenja za unapređenje života mladih u Podgorici“, kazala je Perazić. Omladinski kafe je održan u okviru projekta „SINERGIJA Crna Gora – jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih u Crnoj Gori“ sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES) i NVO Multimedijal Montenegro, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

Evropski pab kviz: Turneja krenula iz Nikšića
Sports

Evropski pab kviz: Turneja krenula iz Nikšića

Evropski pab kviz je krenuo na turneju kroz Crnu Goru, a novo izdanje započelo je sinoć u Nikšiću, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova. U saopštenju se navodi da je u opuštenoj i veseloj atmosferi, 12 ekipa sa oko 40 učesnika testirala svoju opštu informisanost, ali i znanje o Evropskoj uniji, njenim državama članicama, kulturi, istoriji i sportu, te da su najbolje rezultate ostvarila je ekipa „Barney Gumble“, dok su drugo i treće mjesto zauzele ekipe „Bibi Dixi Supervixi“ i „Erasmus“. Pobjednici , kako kažu, nisu krili entuzijazam. „Utisak je sjajan, atmosfera je odlična, stvarno je organizacija bila baš baš onakvo na visokom nivou. Mnogo nam je bilo lijepo i mnogo nam je bilo zabavno i jako smo zadovoljni“, rekao je Nikola Đurović, iz pobjedničke ekipe Barney Gumble. Dodaje se da je evropski pub kviz bio prilika i da se obnovi gradivo ali i nauči novo. „Dosta smo toga već o Evropskoj uniji znali i njenoj organizaciji i njenom funkcionisanju, ali dosta je toga što smo večeras naučili što nam do sad nije bilo poznato, tako da upotrebićemo to na nekom narednom kvizu“, objasnila je Ksenija Miletić iz pobjedničke ekipe Barney Gumble. Dodaje se i da su kviz zajednički organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kroz projekte EU4ME i Evropska kuća, u saradnji sa autorom kvizaZoranomMiljanićem. “Evropski pub kviz ima za cilj da na zabavan i interaktivan način promoviše evropske vrijednosti i znanje o Evropskoj uniji, kroz igru, druženje i timski duh. Publika i takmičari su i ovog puta pokazali da učenje o Evropi može biti zanimljivo, takmičarsko i ispunjeno dobrom energijom. Turneja se nastavlja – sljedeća stanica kviza je Podgorica, 19. novembra, a svoje znanje će uskoro moći da pokažu i ljubitelji kviza u Baru, Bijelom Polju, Budvi i Beranama”, zaključuje se u saopštenju.

PKCG: Zajednička vizija, znanje i saradnja pokretačka snaga razvoja
Technology

PKCG: Zajednička vizija, znanje i saradnja pokretačka snaga razvoja

Privredna komora Crne Gore organizovala je u Budvi XIV Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, na temu „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“ koja je okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice. Kako je saopšteno, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou. U osvrtu na temu Konferencije, predsjednica ističe da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti. “Naš region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima. Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude“, rekla je DrakiĆ. Ona je naglasila da je privreda pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza. “Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja”, istakla je Drakić. Ekonomski pokazatelji, kaže ona, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“. Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano. “Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti jedini su put ka većem tržištu, rastu i investicijama. Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja“, rekla je predsjednica PKCG. „Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju”, navela je Drakić. Generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC) John W.H. Denton, istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku. “Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore“, kazao je Denton. On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70 odsto svjetskih trgovinskih tokova i 20 odsto globalnog BDP-a. “Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja“, naglasio je Denton, dodajući da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike, da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način. “Naša misija u Međunarodnoj privrednoj komori je da učinimo da poslovanje funkcioniše za sve ljude, svuda, svakog dana“, poručio je Denton, uz želju za uspješan rad konferencije i nastavak saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore. Konferencija je nastavljena predavanjem Kenana Crnkića, pionira motivacione literature na Balkanu, autora bestselera o uspjehu, sreći i životu. On je kazao da je samo nesigurnost sigurna a ona se definiše kao obilje promjena. “Samo su promjene sigurne i tri su vrste odnosa prema promjeni. Prvi su oni koji ignorišu promjene. Veliki broj ima dijagnozu rutinizma. Drugi su oni koji adaptiraju na promjene i treće su pobjedničke kompanije koje upravljaju i vode promjene. To su kompanije koje traju”, kazao je Crnkić. Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na Region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada. “Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa“, rekao je on. Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni. „I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope“, rekao je on. Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja. “EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU“, naveo je Vlahović. Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Hrvatsko udruženje ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim. “Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena“, istakao je Jurčić. Dodao je da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike. Poručuje da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru Evropske unije, jer samo članstvo u EU nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj. Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu Faruk Hadžić poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta. Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta on vidi digitalnu transformaciju. “Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal”, naveo je Hadžić.

Institut: Ne kasni vakcinacija protiv sezonskog gripa, pripreme u završnoj fazi, obavijestićemo kad počinje

Institut: Ne kasni vakcinacija protiv sezonskog gripa, pripreme u završnoj fazi, obavijestićemo kad počinje

Vakcinacija protiv sezonskog gripa biće sprovedena i ove godine u okviru redovnog Programa imunizacije, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje Antene M hoće li biti vakcinacije, u kojem obimu i koji su razlozi kašnjenja, budući da je vakcinacija proteklih godina obavljana početkom oktobra. "Pripreme za početak vakcinacije su u završnoj fazi, a javnost će o tačnom datumu početka, obimu i prioritetnim grupama biti blagovremeno obaviještena putem zvaničnog saopštenja Instituta za javno zdravlje Crne Gore u narednim danima. Obavještavamo Vas da nije došlo do kašnjenja u sprovođenju vakcinacije protiv sezonskog gripa, već se sve aktivnosti odvijaju

Raspisan Konkurs za dodjelu stipendija Opštine Bar: Za najuspješnije studente opredijeljeno 250.000 eura
Sports

Raspisan Konkurs za dodjelu stipendija Opštine Bar: Za najuspješnije studente opredijeljeno 250.000 eura

Opština Bar raspisala je Konkurs za dodjelu studentskih stipendija za studijsku 2025/2026. godinu, za šta je iz lokalnog budžeta opredijeljeno 250.000 eura. “Pravo na stipendiju imaju redovni studenti druge i narednih godina osnovnih i master (postdiplomskih) i specijalističkih studijskih programa, koji nisu stariji od 25 godina. Stipendije se dodjeljuju za period od deset mjeseci i to na osnovu postignutog uspjeha iz prethodnih studijskih godina, pri čemu se ovo pravo može ostvariti samo jednom za određenu godinu studija i nivo obrazovanja”, saopštila je Opština Bar. Kako su istakli, Opština Bar tradicionalno dodjeljuje stipendije za izvrsnost za redovne studente svih fakulteta koji su postigli prosječnu ocjenu 9 ili veću. Visina iznosa ovih stipendija iznosi 300 eura za prosječnu ocjenu 10, 250 eura za prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99, te 200 eura za prosječnu ocjenu od 9 do 9.49. “Mjesečni iznos stipendije od 200 eura dodjeljuje se i studentima koji stiču obrazovne kvalifikacije za zanimanja sa liste deficitarnih kvalifikacija, a to su: matematika, računarske nauke, fizika, hemija, arhitektura, građevina, hidrotehnika, elektronika, telekomunikacije i računari, energetika i automatika, mašinstvo, defektologija, fizioterapija, medicina i veterina”, navodi se u saopštenju. Takođe, stipendije u iznosu od 200 eura mjesečno dodjeljuju se i po osnovu afirmativne akcije za redovne studente koji su pripadnici RE populacije, studente sa invaliditetom, studente bez oba roditelja, studente koji su bili bez roditeljskog staranja ili kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika bio potreban odgovarajući oblik sociijalne zaštite u vidu porodičnog smještaja ili smještaja u ustanovi. “Konkurs je otvoren od 16.oktobra do 04. novembra ove godine. Uslovi konkursa, potrebna dokumentacija, način podnošenja prijave i ostale informacije od značaja dostupni su na zvaničnoj web stranici Opštine Bar: www.bar.me. Pored toga, dodatna objašnjenja mogu se dobiti u Sekretarijatu za sport i mlade pozivom na broj telefona 030/301-485”, dodaju. Ističu da, sistem stipendiranja Opštine Bar još jednom potvrđuje kontinuiranu posvećenost lokalne uprave ulaganju u obrazovanje. “Uz prošlogodišnje povećanje budžetskih sredstava za stipendiranje studenata za čak 150% u odnosu na ranije planirane iznose, te zadržavanje tog nivoa izdvajanja i u ovoj budžetskoj godini, Opština Bar nastavlja da prepoznaje i nagrađuje trud i zalaganje studenata, kao i da aktivno učestvuje u stvaranju povoljnog ambijenta za akademski i profesionalni razvoj mladih”, zaključuju u saopštenju.

Dobro ugođena lutnja: Renesansni majstor Paul Kieffer u Crkvi blažene Ozane

Dobro ugođena lutnja: Renesansni majstor Paul Kieffer u Crkvi blažene Ozane

U petak, 17. oktobra u 19 časova, u Crkvi Sv. Marije od Rijeke – Koleđati, biće održan koncert „Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa“, u izvođenju virtuoza Paula Kieffera. Ulaz na koncert je slobodan. Program je u potpunosti posvećen muzici slijepog italijanskog lutnjiste i kompozitora Giacoma Gorzanisa (oko 1520–1575), jednog od najznačajnijih renesansnih majstora za ovaj instrument. Kieffer će izvesti izbor njegovih plesnih komada, ričerkara i fantazija, prikazujući bogatstvo melodije i ritma južnoitalijanske tradicije 16. vijeka. Paul Kieffer, diplomac Schola Cantorum Basiliensis u Bazelu, iza sebe ima više od hiljadu koncerata širom svijeta i saradnje s najpoznatijim imenima rane muzike. “Paul Kifer je prošle godine ostavio izuzetan utisak na publiku, te se radujemo da imamo priliku da ga opet ugostimo, ovog puta sa potpuno drugačijim programom. Veče će donijeti intimno putovanje kroz zvuk lutnje, instrumenta koji je u renesansi bio simbol duhovnog i poetskog izraza“, istakli su iz PR službe Festivala. Organizator Festivala je Kotorska biskupija, generalni pokrovitelj je Opština Kotor. Partneri i sponzori su KotorArt, Ministarstvo pravde – Direktorat za saradnju s vjerskim zajednicama i Unija zajednica Italijana Crne Gore.

Google utišava obavještenja

Google utišava obavještenja

Chrome će napokon postati manje bučan. Je li Google shvatio da je navalentan i dosadan? Sigurno da nije. Ipak, najavljena je funkcija koja će automatski onemogućiti obavještenja sa stranica sa kojima nijeste skoro komunicirali. Na taj način nas barem štedi obavještenja za koja pretpostavlja da nas više ne zanimaju. Nova funkcija će biti pokrenuta u Chromeu na Androidu i na desktopu. Ova funkcija proširuje postojeću mogućnost koja je već dostupna u Chrome opciji Bezbijednosna provjera, koja opoziva dozvole za kameru i lokaciju za veb lokacije koje više ne posjećujemo. Obavještenja koja se dobijaju od instaliranih aplikacija neće biti ugašena, bez obzira na to koliko korisnik često koristi aplikaciju. Google je najavio da će korisnike obavijestiti o trenutku kada uklanja ova obavještenja i pružiti im mogućnost da promijene podešavanja ukoliko to žele. Korisnici koji ne žele da se oslone na ovu funkciju mogu je onemogućiti i nastaviti da primaju sva obavještenja. Funkcija je trenutno u fazi testiranja, a njena primjena se očekuje u narednim mjesecima.

Advokat Lekić demantuje policiju

Advokat Lekić demantuje policiju

Njegovo reagovanje prenosimo integralno: “Vidim da je medijima u posljednje vrijeme zabavno a i zanimljivo da pišu o meni na osnovu određenih policijskih i drugih obavještenja u negativnom kontekstu i o nekim negativnim i neprovjerenim stvarima. Svakako hvala im na tome što za mene ostavljaju prostora na svojim stranicama pa čak i u negativnom kontekstu. Nema sto, svaka čast i na tome. Samo ne bih iskreno volio da se od mene, moje ličnosti, postupanja i mojih dešavanja prave serije u smislu “španskih sapunica” u više epizoda, koje će se eventualno emitovati u budućnosti, a čitaoci ih nestrpljivo očekivati. Moram da saopštim razočarenje. Danas se nisam tukao ni sa kim. Ni sa policajcem, ni sa bilo kojim službenikom Osnovnog suda u Podgorici, niti bilo kojeg drugog suda, pa ni sa arhivarom. Inače ne samo danas nego nikad se nisam tukao u zivotu ni sa kim pa ni sa ovom kategorijim lica, niti bi se iskreno mogu reći i umio potući sa bilo kim. Toliko o tome, ne bih više ovome pridavao značaj, al evo svi me zovu zabrinuto na telefon da me pitaju da li sam dobro i jesam li uhapšen i šta se dešava, a ja zbog osoba koje me cijene i koje mi misle i žele dobro, a i zbog ovih drugih, prosto ovu priliku koristim da saopštim da sam dobro i da je sve ok i da ovaj demant pišem iz teretane i spa centra u kojima se relaksiram već treći sat. Lakše mi je nego svakom posebno da odgovaram na telefon. Opet Srdačan pozdrav za policiju i njihova saopštenja.”

Japan trebao dobiti prvu premijerku u istoriji, sad je to upitno, dogodio se raskol
Technology

Japan trebao dobiti prvu premijerku u istoriji, sad je to upitno, dogodio se raskol

Japanska stranka Komeito danas je saopštila da će napustiti koaliciju s Liberalno-demokratskom strankom (LDP), što dovodi u pitanje LDP-ov uticaj na vlast dok nova čelnica Sanae Takaičičeka glasanje u parlamentu o potvrdi za premijerku. Vođa Komeita Tetsuo Saito rekao je članovima stranke da je 26-godišnje partnerstvo propalo zbog “neadekvatnog” objašnjenja LDP-a o tome kako se nosio sa skandalom s političkim funkcionisanjem koji je uznemirio vladu. LDP-u nedostaje 37 mjesta za većinu On je poručio da Komeito neće podržati Takaichi na glasanju u parlamentu 15. oktobra. Ona bi na čelu vlade trebala zamijeniti Šigerua Ishibu. Takaichi, koju je LDP u subotu izabrao za novu čelnicu, preuzima stranku kojoj nedostaje 37 mjesta za većinu u donjem domu parlamenta. Bez Komeita, trebat će joj podrška barem dvije druge stranke za donošenje zakona. LDP je takođe u manjini i u manje moćnom gornjem domu parlamenta. Ta stranka vlada Japanom veći dio poslijeratnog razdoblja. Izbor Takaichi za čelnicu LDP-a prošle sedmice smanjio je tržišna očekivanja za kratkoročno povećanje kamatnih stopa, što je dovelo do rasta dionica i slabljenja jena. Poznata je po svojoj čvrstoj podršci politici ekonomskog podsticaja agresivnom potrošnjom i labavom monetarnom politikom premijera Shinza Abea pod nazivom “Abenomika”. Takaiči nasljeđuje stranku u krizi Takaichi je takođe spomenula mogućnost ponovnog sklapanja investicijskog sporazuma s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, kojim se smanjuju njegove kaznene carine u zamjenu za japanska ulaganja koja podupiru porezni obveznici. Takaichi, jedina žena među pet kandidata LDP-a, pobijedila je u subotu u završnom krugu glasanja umjerenijeg 44-godišnjeg Šinjira Koizumija, koji se borio za mjesto najmlađeg funkcionera zemlje u modernom dobu. Bivša ministarka unutrašnjih poslova, Sanae Takaichi nasljeđuje stranku u krizi. Ako dobije potvrdu parlamenta, postat će prva premijerka u povijesti Japana.

Potukli se: Uhapšeni Damir Lekić i arhivar u Osnovnom sudu u Podgorici
Technology

Potukli se: Uhapšeni Damir Lekić i arhivar u Osnovnom sudu u Podgorici

Iz Uprave policije saopštili su da je policija u Podgorici uhapsila advokata Damira Lekića i arhivara u Osnovnom sudu Željka Radulovića zbog narušavanja javnog reda i mira u prostorijama suda i omalovažavanja službenog lica. “Naime, D.L. i Ž.R. se sumjiče da su se danas oko 12 časova, u holu Osnovnog suda u Podgorici verbalno i fizički obračunali. Napadu je svjedočio prisutni policijski službenik angažovan na poslovima obezbeđenja Osnovnog suda koji je lica više puta upozorio, a zatim izdao naređenje da prestanu sa takvim ponašanjem na sta su se isti oglušili i nastavili sa vrijeđanjem i guranjem”, navodi se u saopštenju. Policijski službenik je potom, kako navode, aktere događaja doveo u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi daljeg postupanja. Ističu da je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu upoznat sa događajem i cijenio da nema elemenata krivičnog djela. “Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su ocijenili da se u radnjama D.L. i Ž.R. stiču elementi bića prekršaja zbog čega su ova lica lišena slobode zbog počinjenih prekšaja iz člana 10. i 11. Zakona o javnom redu i miru”, zaključuje se u saopštenju.