LinkedPrime
Jobs

Articles by Poslovni.hr/Hina

5 articles found

Lufthansa s rekordnim prihodom, ali dobit joj pala: Gasi 4000 radnih mjesta
Technology

Lufthansa s rekordnim prihodom, ali dobit joj pala: Gasi 4000 radnih mjesta

Njemačka zrakoplovna grupa Lufthansa izvijestila je da joj je prihod blago porastao u trećem tromjesečju, istaknuvši stabilnu potražnju za putovanjima i niže cijene goriva. U razdoblju od srpnja do rujna prihod grupe porastao je za četiri posto, na 11,2 milijarde eura. Tromjesečni rezultat najbolji je otkada je Lufthansa osnovana, napominje uprava u poslovnom izvješću objavljenom u četvrtak. Prilagođena dobit prije kamata i poreza neznatno je pak smanjena u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje i iznosila je 1,33 milijarde eura. Neto dobit pala je pak za 12 posto, na 966 milijuna eura, zbog nižih cijena karata i viših troškova, pokazalo je izvješće. Grupa je u razdoblju od srpnja do rujna prevezla oko 42 milijuna putnika, za tri posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječni prihod po raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu pao je za 2,2 posto, što uprava pripisuje slabijoj potražnji na transatlantskim relacijama i oštroj konkurenciji unutar Europe. Prosječni trošak po raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu zadržao se, više-manje, na prošlogodišnjoj razini zahvaljujući programu restrukturiranja, naglašavaju. Krajem rujna grupa je najavila da će digitalizacijom i automatizacijom poslova ugasiti 4.000 radnih mjesta do 2030. godine. Početkom ovog tjedna izvijestili su pak da od kraja ožujka iduće godine više neće letjeti između Frankfurta i Toulousea ni između Münchena i Tallinna. Ukinut će i letove između Münchena i Ovieda, ali i 50 domaćih letova do glavnih čvorišta u Münchenu i Frankfurtu. Uz Lufthansa Airlines, članice su grupe i SWISS, Austrian Airlines, Brussels Airlines i Eurowings. Uprava Lufthanse potvrdila je prognozu prema kojoj u cijeloj 2025. očekuje značajan godišnji rast prilagođene dobiti prije kamata i poreza. Prošle godine kompanija je bila ostvarila prilagođenu operativnu dobit od 1,6 milijardi eura. Njemački zrakoplovni sektor žali se na državne namete koji su se, kako tvrde, udvostručili od 2019. godine, podigavši znatno cijene karata i prigušivši potražnju.

Croatia Airlines više no udvostručio gubitak na 21 milijun eura unatoč rastu prihoda
Technology

Croatia Airlines više no udvostručio gubitak na 21 milijun eura unatoč rastu prihoda

Croatia Airlines (CA) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario operativni gubitak od 21,5 milijuna eura, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 20,9 milijuna eura uz pozitivan EBITDA pokazatelj od 12,4 milijuna eura, izvijestio je CA u petak. Neto gubitak u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2024. iznosio je devet milijuna eura. Ukupni prihodi iznosili su 227 milijuna eura, što je deset posto više nego u istom razdoblju 2024. godine. Ukupni poslovni prihodi veći su za tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najveći udio od 84,5 posto u ukupnim poslovnim prihodima odnosi se na prihode od prijevoza putnika. U prvih devet mjeseci 2025. godine Croatia Airlines prevezao je ukupno 1.553.577 putnika, što je devet posto više u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, pri čemu je broj putnika u domaćem redovitom prometu porastao za 12 posto, a u međunarodnom redovitom prometu za devet posto. Tranzicijski troškovi zamjene flote u 2025. godini procijenjeni su na 19,9 milijuna eura, što premašuje iznos tranzicijskih troškova ostvarenih u 2024. godini u iznosu od 19,4 milijuna eura. Operativni troškovi u prvih devet mjeseci 2025. godine veći su za devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći apsolutni porast troškova u odnosu na isto razdoblje 2024. godine zabilježen je u kategorijama na koje kompanija nije mogla utjecati, a to su amortizacija, troškovi usluga u zračnom prometu (prihvat i otprema na zračnim lukama i kontrola leta) i troškovi održavanja. Amortizacija je veća za 8,5 milijuna eura, troškovi usluga u zračnom prometu su veći za 6,5 milijuna eura, a troškovi održavanja zrakoplova (bez primanja osoblja) za 3,1 milijun eura, dok zbrojeno navedeni troškovi čine oko 95 posto apsolutnog povećanja troškova poslovanja od 19 milijuna eura. Od listopada 2025. godine Croatia Airlines prometuje sa sedam novih zrakoplova tipa Airbus A220, dok se isporuka dodatnih zrakoplova istog tipa očekuje tijekom 2026. godine. Od 30. ožujka do 25. listopada 2025. godine zrakoplovi Croatia Airlinesa operirali su prema ljetnom redu letenja u kojem su letovi prilagođeni potrebama putnika osobito tijekom turističke sezone te kapacitetu flote. U priopćenju Croatia Airlinesa stoji kako hrvatski nacionalni avioprijevoznik u prvih devet mjeseci 2025. godine, slijedeći odrednice definirane Post Covid strategijom, nastavlja s dosljednom provedbom najvećeg projekta u svojoj povijesti – obnovom cjelokupne flote.

Godišnja naknada za javne ceste skače s 28,5 na 40 eura, evo kako će se plaćati
World

Godišnja naknada za javne ceste skače s 28,5 na 40 eura, evo kako će se plaćati

Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture stavilo je u javno savjetovanje prijedlog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, a u kojem predlaže da se godišnja osnovna naknada poveća sa sadašnjih propisanih 215 kuna (28,5 eura) na 40 eura. Godišnju naknadu plaćaju vlasnici motornih i priključnih vozila, a plaća se za 12 mjeseci unaprijed, računajući od dana ovjere tehničke ispravnosti vozila. Naknada naplaćena za motorna i priključna vozila čiji vlasnici imaju prebivalište odnosno sjedište na području pojedine županije odnosno Grada Zagreba, prihod je županijske uprave za ceste te županije odnosno proračuna Grada Zagreba. Godišnja naknada plaća se u stanicama za tehnički pregled vozila ili se uplaćuje izravno na račun županijske uprave za ceste odnosno u proračun Grada Zagreba, definirano je tim pravilnikom. Ministarstvo u svom prijedlogu dodaje u postojeći pravilnik i novi članak, prema kojem će se ta godišnja naknada usklađivati s godišnjim indeksom rasta potrošačkih cijena, koji objavljuje Državni zavod za statistiku u siječnju svake godine. Javno savjetovanje traje do 29. studenoga, a Pravilnik bi stupo na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.

Poslovna klima u eurozoni i dalje teška, AI sektor jedina svijetla točka
Technology

Poslovna klima u eurozoni i dalje teška, AI sektor jedina svijetla točka

Uvjeti za poslovanje u eurozoni tek su blago poboljšani, navele su kompanije u anketi Europske središnje banke (ECB), a svijetla je točka sektor umjetne inteligencije. Industrijsku proizvodnju i dalje koče carine i neizvjesnost, pokazala je anketa ECB-a. Ulaganja u strojeve i dalje su slaba, ali iznimka je potrošnja na umjetnu inteligenciju. “Mnoge tvrtke puno su ulagale u digitalnu infrastrukturu, što je potaknulo potražnju za softverom i za bazama podataka, posebno za rješenjima u ‘oblaku’, i za umjetnom inteligencijom”, utvrdio je ECB. Ulaganja u umjetnu inteligenciju posebno su snažno porasla u financijskom i u javnom sektoru, uz napomenu kompanija da sve raširenija upotreba umjetne inteligencije istodobno počinje potkopavati poslovni model tradicionalnih konzultantskih tvrtki. Anketirane kompanije izdvojile su među problemima i “izazove za konkurentnost” i “relativno prigušenu” prodaju potrošačkih dobara. Potrošnja je i dalje slaba, navode tvrtke, uz pozitivnije ocjene u sektoru aparata i elektronike. Tvrtke u turističkom i ugostiteljskom sektoru bilježile su pak snažan rast tokom ljeta, pokazala je anketa. Građevinski sektor bilježi pak poboljšanje i tvrtke ukazuju na “solidan” ili “razuman” rast, ponajprije zahvaljujući potrošnji u turizmu i u ugostiteljstvu i ulaganjima u softver, podatkovna rješenja i umjetnu inteligenciju. ECB je proveo anketu od 29. rujna do 9. listopada. Istraživanje je također pokazalo da su izgledi za zapošljavanje ostali relativno slabi, rast plaća bio je umjeren. Rast prodajnih cijena je pokazao naznake usporavanja.

Martina Dalić prodala svih 350 nezakonito stečenih dionica Podravke
Technology

Martina Dalić prodala svih 350 nezakonito stečenih dionica Podravke

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić prodala je u petak 350 dionica kompanije kojoj je na čelu, a koje je stekla kupnjom 16. listopada, tj. za vrijeme trajanja moratorija na njihovu kupnju, koji traje 30 dana prije objave poslovnih rezultata. Iz Podravke su, naime, izvijestili da je Dalić otpustila 350 dionica trgovinom na Zagrebačkoj burzi. Pritom je prodala 112 dionica Podravke po cijeni od 158 eura te 238 dionica po 155,02 eura. Odnosno, prodala je svih 350 dionica po prosječnoj ponderiranoj cijeni od 155,97 eura za dionicu, što znači za ukupno 54,59 tisuća eura. Podsjetimo, Dalić je kupila 16. listopada 350 dionica Podravke po prosječnoj ponderiranoj cijeni od 155,52 eura za dionicu. To bi značilo da je za njihovo stjecanje platila oko 54,4 tisuće eura. No, prema Zakonu o tržištu kapitala, rukovoditelji trgovačkih društava ne smiju obavljati nikakve transakcije s dionicama 30 dana prije objave financijskog izvještaja. Podravka je rezultate poslovanja objavila 30. listopada. Dalić je tada rekla kako je njena kupnja 350 dionica Podravke na Zagrebačkoj burzi za vrijeme zabrane trgovanja rezultat nenamjerne pogreške te kako je odmah po uočavanju propusta obavijestila nadležna tijela, odnosno HANFA-u. Također odmah je i brokeru zadala nalog da s prvim danom prestanka razdoblja zabrane trgovanja izloži na burzi nalog za prodaju navedenih dionica. U slučaju eventualne pozitivne razlike u cijeni po prodaji dionica, kako je rekla, tu će razliku bez odlaganja darovati u dobrotvorne svrhe. Dalić: Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionicama Dan uoči njihove prodaje, Dalić se putem poslovne mreže Linkedin osvrnula na objavu poslovnih rezultata Podravke za devet mjeseci te na svoju kupnju dionica te kompanije kojoj je na čelu sredinom listopada, odnosno u vrijeme dok je imala moratorij na njihovu kupnju. Dalić u svojoj objavi na Linkedinu kaže kako je Podravka objavila rezultate poslovanja Grupe za devet mjeseci koji pokazuju pritiske s kojima se suočava izvozno orijentirani dio gospodarstva, no kako je javnost proteklih dana više zaokupila njezina osobna pogreška vezana uz kupnju dionica Podravke. Stoga se, kako je navela, želi “osvrnuti na neke činjenice o ovom događaju, koji se nesumnjivo nije smio dogoditi”. “Teško mi je na jednostavan način objasniti kako sam napravila takvu pogrešku. No, s obzirom da me okolnosti koje su do toga dovele ionako ne amnestiraju odgovornosti, u njih neću ni ulaziti. Žao mi je da je do toga došlo i, naravno, prihvatit ću sankcije regulatora jer vjerujem u transparentnost i odgovorno poslovanje”, objavila je Dalić. Dalić je još istaknula kako kupnja dionica kompanije koju vodi nikada, pa ni sada, nije bila motivirana željom da utječe na njihovu cijenu te kako je pogrešku sama prijavila HANFA-i, “čim sam je postala svjesna, prije nego što je to dospjelo u medije i širu javnost”. “Nakon što sam, u skladu s propisanom procedurom, obavijestila nadležne službe Podravke o kupnji dionica, one su me upozorile da to u tom trenutku nisam smjela učiniti. Odmah potom, u ponedjeljak 20. listopada, na početku radnog dana, uputila sam HANFA-i pisanu obavijest o toj transakciji. Obavijestila sam ih o počinjenoj pogreški i, radi uklanjanja bilo kakve dvojbe o motivima kupnje, istaknula da kupljene dionice namjeravam prodati čim prođe zabrana trgovanja, a eventualnu pozitivnu razliku uplatiti u humanitarne svrhe. Takav je nalog prosljeđen brokerima još 20. listopada 2025. s izvršenjem 31. listopada 2025.”, navodi Dalić u objavi. Napominje kako je Podravka, sukladno pravilima Zagrebačke burze (ZSE), tog istog dana, 20. listopada, o njenoj transakciji uputila obavijest burzi. “Pravila trgovanja obvezuju kompanije izlistane na burzi da informiraju javnost o svakoj transakciji menadžmenta. To znači da nijedna kupnja dionica menadžmenta burzovno izlistanih kompanija ne može ostati skrivena. Stoga je ova, kao i sve moje prethodne transakcije, objavljena na internetskim stranicama buze, HINA-e i Podravke. Na taj su je način vidjeli i mediji i svi ostali koji prate ovakve objave. Pišem ovo jer su neki pokušali stvoriti dojam da sam počinjenu grešku pokušala sakriti, što je neistina”, istaknula je Dalić u objavi na Linkedinu. Podsjetimo, Hanfa je potvrdila 21. listopada da je upoznata sa činjenicom da je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kupila dionice te kompanije uoči objave poslovnih rezulata te poručila da će postupiti u skladu sa zakonskim ovlastima, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Dalić navodi i kako je poznato da je već u nekoliko navrata kupovala dionice Podravke te kako je to činila jer vjeruje u potencijal kompanije koju vodi. “Žao mi je što sam tu vjeru ovoga puta iskazala u pogrešnom trenutku i na taj način dala povod za zlonamjerna i uvredljiva tumačenja, ali ponavljam – bez ikakve namjere da utječem na cijenu”, kaže Dalić. Ova situacija, kako je navela, još jednom potvrđuje važnost i ulogu tržišta kapitala. O tome je, kaže, kroz protekla desetljeća često i sama govorila i promovirala ideju listanja kompanija na burzi. “Žao mi je što, oni koji su o ovoj temi javno govorili, nisu rekli niti jednu rečenicu o koristima od tržišta kapitala, kako je baš ono mehanizam koji, kroz javnu dostupnost informacija, učinkovito otkriva uspjehe, neuspjehe, ali očigledno i greške. I to tako treba i biti”, istaknula je Dalić u objavi na Linkedinu.