Articles by Aktuelno

Technology

Izmijenjen režim saobraćaja na više dionica

U Crnoj Gori danas učesnike u saobraćaju očekuju uglavnom suvi kolovozi. Jutarnja magla smanjuje vidljivost mjestimično. Savjetujemo opreznu vožnju na dionicama koje prolaze kroz usjeke kao i na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG. Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, doći će do obustave saobraćaja od 17.20 do 20.30 sati, zbog protesta. Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. Od 01. do 30. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 30 minuta zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane . Do 03. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja od 07.00 do 17.00 casova na reg putu R-5 dionica Rožaje -Kula -Stubica (granica sa Kosovom ). Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se do 31. oktobra obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati. Do 01. novembra, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova. Od 28. oktobra do 01. novembra odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 17.00 sati zbog izvođenja asfalterskih radova na magistralnih putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara (od raskrsnice na rijeci Ćehotina do raskrsnice kod „Vektre Jakić“). Danas i sjutra od 21.00 do 07.00 odobrava se povremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila na putnim pravcima od Luke Bar-Sutomore-Podgorica-Nikšić-Jasenovo Polje-Vjetropark Gvozd zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd. Do 22. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj. Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode od 00.00 do 06.00 časova. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova. Do završetka radova saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično zbog izvođenja radova u trupu magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje(obilaznica)-Barski most na desnoj kolovoznoj traci u mjestu Nikoljac. Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom. Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica. Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom. Do 10. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara. Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova do završetka radova. Do završetka radova od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik. Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu đprinceza Ksenija od 15. septembra vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Smokovac-Mateševo. Do 22. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj. Do 30. decembra zbog izvođenja radova na sanaciji zaštitno odbojne ograde i čišćenju drenažnog sistema doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na dionici puta izmedju raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac. U pitanju su radovi na sanaciji zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi, kao i radovi na čišćenju kanala u tunelima Sozina i Raš. Dana 30/31 oktobra od 22.00 od 00.00 časova zbog planirane vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu bice obustavljen saobracaj na autoputu Princeza Ksenija u oba smjera. Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan. U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teže, a četiri lake povrede. Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori. Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Oct 31, 2025

Marković: Pokušava se poremetiti jedinstvo tužilaštva, incident na Zabjelu još nije dobio konačnu kvalifikaciju

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da se pokušava poremetiti jedinstvo tužilaštva kako bi se ono stavilo pod kontrolu dijela parlamentarnih partija. On je označio koaliciju Za budućnost Crne Gore i Demokratsku partiju socijalista kao političke aktere koji su dominantni u tim pokušajima da, kako je kazao, delegitimišu rad tužilaštva. Govoreći o napadu stranih državljana na mladića u podgoričkom naselju Zabjelo prošle nedjelje koji je izazvao proteste i niz incidenata prethodnih dana, Marković je kazao da još nije utvrđena finalna kvalifikacija onoga što se dogodilo te večeri, te da vjeruje da će tužilaštvo u narednih dan ili dva utvrditi sve precizne informacije. Nakon što Skupština nije usvojila Izvještaj o radu tužilaštva, uz brojne kritike na njegov račun, Marković je upitan da li ga ovako dramatičan pad podrške u parlamentu delegitimiše. “Siguran sam da me ne delegitimiše imajući u vidu što su bili razlozi određenog dijela parlamenta da ne glasa, prije svega DPS-a i dijela većine koalicije Za budućnost Crne Gore. Mislim, naprotiv, da mi daje puni legitimitet, jer se upravo na toj sjednici jasno pokazalo da je crnogorsko tužilaštvo u punom smislu samostalno, nezavisno i autonomno. Nije se glasalo o godišnjem izvještaju državnog tužilaštva, pa da se gleda da li sam ja ispunio ono što su moje obaveze, već je postojao jasan stav tog dijela parlamenta da želi da ima određenu direktnu ili indirektnu kontrolu nad tužilaštvom”, odgovorio je Marković. On je dodao da se na toj sjednici Skupštine nije desio pokušaj deligitimisanja njega, već cjelokupnog tužilaštva, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). “Radi se o jasnom pritisku na rad tužilaštva gdje se na neki način pokušava jedinstvo tužilaštva poremetiti, prikazivati da jedan dio tužilaštva radi, a da ja ne radim u domenu predmeta koji nisu u mojoj nadležnosti. Mislim da je kranji cilj da državno tužilaštvo bude zavisno, pod kontrolom, delegitimisano i da bude predstavljeno kao tužilaštvo koje je selektivno, koje ne radi dovoljno, a zapravo imate potpuno drugačije cifre, drugačiju sliku… Cilj je da ja ne budem VDT, ali i da Novović ne bude Glavni specijalni tužilac”, ocijenio je Marković. Na pitanje ko želi da ga stavi pod kontrolu, vrhovni državni tužilac je odgovorio da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić govorio o konkretnim predmetima, tražio da se procesuiraju određeni predmeti i ljudi, ili da se ne procesuiraju. “A mi ne radimo na osnovu očekivanja bilo koga. U samom govoru u kojem je tražio moju ostavku ukazivao je da njegov bratanić nije trebao da bude procesuiran. To je jasna poruka da u određenim predmetima mi ne treba da postupamo”, kazao je Marković. On je ocijenio da izjave koje smo čuli u Skupštini ukazuju da tužilaštvo nanosi političku štetu određenim političkim strujama. “Što se tiče Skaj komunikacije, samo dio materijala je obrađen. Ima i određenih aparata koji su oduzeti u međuvremenu, koji takođe treba da budu obrađeni. Možemo pretpostaviti koji su stvarni razlozi onakvog odnosa dijela opozicije i dijela vlasti, ali ključna jeste da se državno tužilaštvo učini zavisnim i ukalja njegov ugled”, naglasio je VDT. Na pitanje kakav ima odnos sa Novovićem, Marković je kazao da GST ima njegovu punu podršku. Odgovarajući na pitanje da li se prije njegovog izbora na mjesto VDT-a sastajao ili bilo šta obećavao Mandiću, Marković je kazao da se nije sastajao sa bilo kim u smislu bilo kakvog pregovaranja o mom izboru ili obećavanja bilo čega. Marković se osvrnuo i na slučaj Danila Mandića, kazavši da je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici predalo spise predmeta Unutrašnjoj kontroli MUP-a kako bi se preispitalo zbog čega je Uprava policije u tom slučaju kasno obavijestila prvo ODT, a onda i Više državno tužilaštvo, te kako bi se utvrdilo da li ima određenih proopusta na nivou disciplinske odgovornsoti. On je kazao da se policija obratila ODT-u četiri sata poslije događaja, a Višem državnom tužilaštvu tri sata nakon toga, ali je istakao i da se taj slučaj ne može uzeti kao reper kad se govori o kvalitetu saradnje tužilaštva i policije. Marković smatra da je tužilaštvo postupalo ažurno u slučaju oduzimanja spomenika Pavla Đurišića. “Više i podiglo optužni predlog i dalo predlog za oduzimanje predmeta izvršenja tog krivičnog djela, državno tužilaštvo više od toga u skladu sa zakonom ne može više da uradi”, istakao je on. Govoreći o nizu incidenata širom Crne Gore do kojih je došlo nakon napada stranih državljanina na mladića u Podgorici, Marković je kazao da je tužilaštvo već formiralo više predmeta zbog izazivanja opšte opasnosti, nasilničkog ponašanja, ali i izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje. “Tužilaštvo je dalo obavezujuće uputstvo policiji da prikuplja dokaze, kako u predmetu napada na mladića u Podgorici, tako i u svim drugim događajima koji su se desili u vezi sa tim. U većini predmeta imamo osumnjičene, imamo prvi optužni predlog koji se odnosi na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje”, dodao je. VDT je kazao da stvaranje atmosfere koje pogoduje govoru mržnje ne može biti isključivi teret tužilaštva. On je upitan da li je tužilaštvo utvrdilo šta se desilo one noći kada je do pomenutog napada došlo. “Sad je to predmet u rukama Višeg, a ne Osnovnog državnog tužilaštva, izdat je nalog vještaku da izvještači o kojoj vrsti povreda se radi. Kvalifikacija tog djela još nije finalna. Vjerujem da će u narednih 24 do 48 sati se utvrditi sve precizne informacije. Mi kao tužilaštvo nikad ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je uloga i crnogorskih državljana. Još definitivno nije utvrđena kvalifikacija”, kazao je on.

Oct 31, 2025

Business

Gardijan: Mladi u Srbiji odbijaju da ćute, Vučićeva vlast na ivici pucanja

Betonska nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji, urušila se i usmrtila 16 ljudi 1. novembra 2024. Ta tragedija pokrenula je najduži talas protesta u posljednjoj deceniji – spontani ustanak protiv korupcije, nebrige i bahatosti vlasti. Godinu dana kasnije, pukotine u betonu pretvorile su se u pukotine u političkim temeljima Srbije, piše Gardijan. Katastrofa je pogodila Srbiju iz dva razloga. Prvo, svaki građanin ima priču o toj stanici. Izgrađena 1964. godine, a posljednjih godina rekonstruisana za novu brzu prugu između Beograda i mađarske granice, novosadska stanica oduvijek je bila mjesto susreta – gdje su se ljudi pozdravljali i rastajali. Samo nedjelju dana prije urušavanja, autor ovog teksta ostavio je svoju porodicu u njenom hladu, dok je kupovao vodu i grickalice u obližnjem kiosku. „Ono što se dogodilo tih 16 žrtava, moglo je da zadesi bilo koga od nas“, piše on za Gardijan. Drugo, infrastruktura je simbol režima – i njegovog marketinga. Više od deset godina, vladajuća Srpska napredna stranka mjeri svoj uspjeh kilometrima asfalta i pruga. Svaka izborna kampanja donosi nova obećanja o putevima, mostovima i tunelima. Predstojeća Expo 2027 u Beogradu zamišljena je kao izlog vlasti. Ali, u Vučićevoj Srbiji brzina, politička korist i klijentelizam dolaze prije bezbjednosti i nadzora. Svečano otvarana dva puta Stanica u Novom Sadu svečano je otvarana dva puta – 2022. i 2024. godine. Prvo otvaranje, u martu 2022, održano je u jeku izbornih kampanja u Srbiji i Mađarskoj. Vučić i Viktor Orban stajali su jedan pored drugog – simboličan par dvojice lidera čiji se režimi takmiče u kontroli medija, nepoštovanju institucija i bliskosti sa Moskvom. Ovog ljeta, Vučić je otvorio još jednu dionicu autoputa, iako dio trase nije imao potrebnu dozvolu, a tunel nije imao automatski sistem bezbjednosnog nadzora. Umjesto da poštuje propise, vlada je ukinula pravilnik o tunelima i postavila vatrogasce, policiju i hitnu pomoć da 24 sata dnevno dežuraju na ulazu. Pad nadstrešnice nije stvorilo krizu u Srbiji – on ju je samo razotkrilo. Tokom prethodnih 12 godina, režim je zarobio sve institucije, pretvarajući demokratski sistem mukotrpno građen između 2000. i 2012. u praznu formu. Sudstvo, mediji i regulatori su pod partijskom kontrolom, pa je ulica ostala jedini javni prostor slobodnog izraza. Od 2016. Srbija je imala gotovo svake godine novi talas protesta – svaki sledeći bio je iskustvo i lekcija za novu generaciju demonstranata. Od velikog beogradskog protesta 28. juna 2025., vlast je skinula sve maske. Na skupovima širom zemlje, policija je tukla i jurila mirne građane, dok je gotovo hiljadu ljudi uhapšeno. Država više ne krije svoj strah – ona ga koristi kao oružje. Između Moskve i Brisela – ali samo na papiru Vučićeva vlada voli da djeluje kao da sjedi na više geopolitičkih stolica, balansirajući između Istoka i Zapada, ali u stvarnosti ona zemlju vodi isključivo u interesu predsjednika – uzima novac iz Brisela, a naredbe iz Moskve, navodi Gardijan. Što rejting SNS-a više pada, to se vlast više oslanja na svoju tvrdu, nacionalističku i prorusku bazu, a time se još dublje naginje ka Kremlju. Takva „ravnoteža“ postaje neodrživa i nosi rizik da nestabilnost prelije i na ostatak Zapadnog Balkana. Uticaj Rusije na bezbjednosne strukture Srbije i dalje se potcjenjuje. Njene obavještajne mreže djeluju bez ograničenja – od sumnjivih trening kampova na teritoriji Srbije, gdje su agenti vježbali izazivanje haosa tokom izbora u Moldaviji, do samih hodnika državnih institucija u Beogradu. Istovremeno, takozvani „antiprotivladini pokret“ – skup unajmljenih batinaša i partijskih lojalista – djeluje po uputstvima iz Kremlja, kao srpska verzija „antimajdana“ iz Ukrajine. Raspoloženje naroda se mijenja Već krajem 2024, i prije tragedije, javnost je počela da mijenja mišljenje. Istraživanje iz septembra 2024. pokazalo je da više građana smatra da zemlja ide „pogrešnim putem“ (47%) nego „pravim“ (46%). Danas je taj jaz još veći – 53% prema 36%. Inflacija je i dalje iznad prosjeka EU, plate ne prate troškove života, a javni dug, iako ne ruši nove rekorde, ostaje ogroman. Kao odgovor na proteste, gradske vlasti u Beogradu su uveli besplatan javni prevoz – gest koji simbolično oslikava način upravljanja zemljom: kao da resursi nikada neće nestati, iako je glavni grad praktično bankrotirao prošle godine. Sistem koji troši sam sebe Vučićeva Srbija danas liči na državnu Poncijevu šemu – vlast koja legitimitet gradi na spektaklu, dok odlaže sopstveni kraj. Nove američke sankcije kompaniji NIS, koja je većinski ruska, stupile su na snagu 9. oktobra 2025. godine i prijete da ugroze energetsku stabilnost zemlje i cijeli model rasta zasnovan na jeftinom ruskom gasu. Reakcija vlade bila je stihijska – još jedan dokaz potpunog odsustva jasne politike. Posle mjeseci studentskih protesta, Srbija djeluje gotovo neupravljivo – zaglavljena između sve veće represije i mogućnosti za novi početak. Zapadne diplomate i dalje se nadaju „smirenju“, dok EU izbjegava potrese na Balkanu u trenutku kada rat u Ukrajini traje, a Moskva širi svoje „hibridne prijetnje“. Ali Srbija više ne može da se vrati na staro. Nova generacija ne pristaje na tišinu Uoči godišnjice protesta 1. novembra, moguće je više scenarija, ali jedno je sigurno: status kvo prije tragedije više ne postoji. Ni civilno društvo, ni opozicija, ni studenti neće se vratiti u „dijalog“ koji je služio samo kao dekor vlasti. Srpski studenti postali su dio globalne generacije otpora. Njihovo odbijanje da ćute pred korupcijom i nekažnjivošću pokazuje da obnova demokratije ponovo može krenuti s ulice – i od mladih. Godinu dana kasnije, sistem koji je srušio nadstrešnicu i dalje stoji, ali protesti su prerasli u istrajnost. Oni su rođeni iz tuge, ali opstaju iz uvjerenja da promjena postoji. Za godinu dana, Srbija nije izgradila novu stanicu – ali jeste novo razumijevanje: da stabilnost pod Vučićem nikada nije bila stvarna. Bila je to pozajmljena sigurnost, mir založen za sledeći kolaps.

Oct 31, 2025

Zelenski produžio ratno stanje i opštu mobilizaciju; Tramp i Đinping razgovarali o ratu u Ukrajini

Rat u Ukrajini – 1.345. dan. Tramp i Đinping razgovarali o ratu u Ukrajini Američki i kineski lideri Donald Tramp i Si Đinping razgovarali su o ratu u Ukrajini na sastanku u Busanu i složili se da zajedno rade na njegovom rješavanju. Tramp i mađarski premijer Viktor Orban razgovaraće 7. novembra u Vašingtonu o mirovnom sporazumu za Ukrajinu i američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama. Orban upozorava da je Evropa ostala bez novca za rat i želi da uzme ostatak iz džepova naroda. Kaže da su prema staroj izreci, za rat potrebne tri stvari: novac, novac i novac. “Evropi je ponestalo novca i želi da započne rat, pa želi da uzme nedostajući novac iz džepova Evropljana, uključujući i Mađare. Moramo reći “ne” ratu i povećanju poreza kako bi novac Mađara prestao da ide za potrebe Brisela”, poručuje Orban. Ukrajinski predsjednik je potpisao zakone kojima se produžava ratno stanje i opšta mobilizacija do 3. februara 2026. godine. Novo produženje stupa na snagu od 5. novembra. Ministarstvo odbrane dobilo je naređenje od ruskog predsjednika Vladimira Putina da obezbijedi prolaz stranim novinarima za posjetu oblastima u Krasnoarmejsku, Dimitrovu i Kupjansku, gdje su blokirane jedinice Oružanih snaga Ukrajine. Ruska komanda je spremna, ako bude potrebno, da obustavi borbene aktivnosti na pet do šest sati u tim oblastima i da obezbijedi koridore za nesmetan ulazak i izlaz grupa stranih medija, uključujući i ukrajinske. Kijev je odgovorio na Putinovu odluku. “Iskreno, ne preporučujem novinarima da vjeruju bilo kom Putinovom predlogu u vezi sa ‘koridorima’ u zoni borbenih dejstava. Vidio sam kako se takvi predlozi sprovode svojim očima – 29. avgusta 2014. godine u Ilovajsku”, saopštio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi.

Oct 31, 2025

Technology

Kolašinska čuda: Ne mogu povući cijev, ali mogu izliti bronzu

Ako iko još sumnja da su čuda moguća, neka dođe u Kolašin. Tu se, između jednog nestanka vode i dva obećanja o osnježavanju, podižu spomenici - brže nego što su građani uspjeli da izgovore “tender”. U gradu koji ima vodovod, ali ne dovoljno da se na njega priključe novi hoteli, i koji još čeka da proradi sistem za vještačko osnježavanje, spomenik Amfilohiju Radoviću nikao je za rekordno kratko vrijeme. Bez procedura koje traju godinama, bez “nedostatka tehničke dokumentacije”, bez “kompleksne javne nabavke”. Bronza je, izgleda, jednostavnija od betona i vode. Kolašinci već znaju da u njihovom gradu ništa nije problem – osim svega. Postoji vodovod, ali nije dovoljan; postoji kanalizacija, ali se ne može proširiti; postoje planovi, ali su u fiokama. Rezultat: nove investicije u hotele i turizam stoje na čekanju jer se, bukvalno, nema đe priključiti. Skijalište koje bi trebalo da bude ponos planine čeka cijev, pumpu i odluku — bilo koju. Važno je da je Kolašin dobio spomenik Amfilohiju, za "nebitne sitnice" kao što su vodovod, vještačko osnježavanje, kanalizacija... niko ne mari Zato je spomenik došao kao osvježenje. Napokon nešto što ne treba vodu ni priključak. Ne mora ni da se osnježava – samo da se otkrije i blagoslovi. Bez snijega, bez osnježavanja – i bez plate Dok se bronza sjaji, Skijališta Crne Gore tonu u sivilo. Prema pisanju medija, zaposleni u Skijalištima – od kojih veliki broj upravo iz Kolašina – najavili su štrajk zbog neisplaćenih zarada i katastrofalnog stanja u preduzeću. Sistemi za osnježavanje ne rade, staze zarastaju, a državna preduzeća “nijemo gledaju”. Ironija ne bi mogla biti veća: Dok radnici čekaju plate, a turisti čekaju snijeg, gradski trg je dobio novo mjesto hodočašća. Kao da je neko rekao – “ako već ne možemo da napravimo sistem za vodu i snijeg, hajde da napravimo spomenik onome ko je znao kako se vjeruje”. Vjerski ili planinski turizam? Možda su državni stratezi odlučili da zamijene turizam – manje skijanja, više pokajanja. Jer, kad nema vode za hotele i snijega za staze, vjerski turizam ostaje jedini koji ne zavisi od meteorologije ni infrastrukture. Zamislite novu turističku ponudu: “Dođite u Kolašin – mjesto gdje možete da se molite za snijeg, ali ga nećete vidjeti.” Umjesto ski-pass-a, svijeća; umjesto kabine žičare, kabina za ispovijest. Možda će se jednog dana spojiti ta dva koncepta: vjerski i planinski turizam u jednom - molitva za osnježavanje uživo! Radnicki Ski centra Kolašin 1600 štrajkuju, ali su barem dobili spomenik Program vodi mještanin, ulaz besplatan, samo ponesite flašu jer vode nema dovoljno. U Kolašinu se, dakle, voda planira, snijeg obećava, a spomenici završavaju. Radnici protestuju, ali spomenik mirno stoji. Hotelijeri čekaju priključke, ali kamen-temeljci niču. Turisti odlaze, ali Matija Bećković poručuje: “Ko do sada nije vjerovao u čuda – može danas da počne.” I zaista može. Jer treba pravo čudo da jedan planinski grad, sa svim predispozicijama za razvoj turizma, poslije deceniju ulaganja, i dalje nema stabilno vodosnabdijevanje ni sistem za osnježavanje – ali ima spomenik koji svijetli i bez struje. Kolašin danas ima sve ono što ne može da se pije, ne može da se grije i ne može da se koristi – ali može da se otkrije i da se slika. Voda – problem. Snijeg – problem. Radnici – u štrajku. Turizam – u stagnaciji. Ali spomenik – savršen. I tako, dok ostatak Crne Gore traži strategije održivog razvoja, Kolašin već ima formulu: kad nemaš snijeg ni vodu – podigni spomenik. Jer bronza, za razliku od sistema, nikad ne puca pod pritiskom.

Oct 31, 2025

Putin odbacuje svaku pomisao na mir: Rusija definitivno dublje tone u "logiku" Hladnog rata

Rusija, prema izvještaju NBC Newsa koji se poziva na izvore iz američkih obavještajnih službi, ne pokazuje nikakvu spremnost na kompromis oko Ukrajine. Naprotiv, ruski predsjednik Vladimir Putin, navodno je odlučniji nego ikad da nastavi rat. Prema istom izvoru, zaključci obavještajnih službi predstavljeni su početkom mjeseca američkim saveznim zakonodavcima, a temelje se na analizama koje potvrđuju da Moskva i dalje zauzima čvrst, konfrontacijski stav od početka invazije u februaru 2022. godine. Dva dodatna izvora upoznata s izvještajem navode da Putin sada zauzima agresivniji kurs nego ikada ranije. Uprkos velikim gubicima ruske vojske i ekonomskim teškoćama, on, prema ocjeni obavještajnih analitičara, pokušava da ostvari teritorijalne dobitke u Ukrajini i proširiti ruski uticaj kako bi opravdao ljudske i finansijske žrtve rata. Bijela kuća odbila je da komentariše izvještaj, pozivajući se na izjave predsjednika Donalda Trumpa o mogućnosti mirovnog sporazuma. "Kao što je predsjednik rekao, riječ je o ogromnim sankcijama protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, za koje se nada da će pomoći u okončanju rata", izjavio je jedan zvaničnik. Sjedinjene Države su prošle sedmice uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim ruskim energetskim kompanijama. Na to da Moskva, uprkos pritisku i pozivima SAD-a, ne traži kompromis za okončanje rata, već mjesecima upozoravaju Kijev, zapadni političari i brojni analitičari. To sada potvrđuje i sama Moskva. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ponovo je odbio prijedlog predsjednika Donalda Trumpa da se zamrzne linija fronta u Ukrajini, tvrdeći da bi time "veliki dio zemlje ostao pod kontrolom nacističkog režima". Taj narativ, kojim Kremlj od početka opravdava invaziju, i dalje ostaje ključni propagandni alat Moskve. Sekretar ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu takođe je izjavio da Rusija "trpi agresivni spoljnopolitički pritisak Zapada koji pokušava podijeliti zemlju". Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) navode da se ta retorika vraća na logiku hladnoratovskog razdoblja Sovjetskog Saveza, kada se govorilo o "okruženju neprijateljima". Prema istim analitičarima, sve češće spominjanje zaštite kritične infrastrukture i moguće mobilizacije rezervista ukazuje da Kremlj postepeno priprema teren za širu mobilizaciju pod izgovorom "odbrane od zapadnih prijetnji".

Oct 31, 2025

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, nema osnovane sumnje da su izvršili pokušaj ubistva na Zabjelu

Sudija za istragu Višeg suda ukinuo je pritvor koji je dan ranije određen državljanima Turske i Azerbejdžana Y. G. i N. D. Sud je ocijenio da ne postoji osnovana sumnja da su njih dvojica izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu Podgoričanina M. J. To je kazala savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović. "Sudija za istragu je dana 30. 10. 2025. godine ukinuo pritvor određen rješenjem od 29. 10. 2025 godine po pritvorskom osnovu iz člana 175 st. 1 tač. 1 ZKP-a našavši da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Y. G. i N. D. izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno predlogu VDT-a", navodi se u saopštenju. Y. G. i N. D. će se u daljem toku postupka braniti sa slobode, a Osnovno državno tužilaštvo ih tereti za nasilničko ponašanje.

Oct 31, 2025

Sirija postavlja međunarodni optički podmorski kabl

Ministarstvo telekomunikacija Sirije potpisalo je ugovor o postavljanju prvog međunarodnog optičkog podmorskog kabla za telekomunikacije sa kompanijom Meduza, španskim državnim kablovskim sistemom sa sjedištem u Barseloni, prenijeli su danas sirijski mediji. Pozivajući se na sirijsku državnu televiziju Ihbarija, Rojters je prenio da je podmorski kablovski sistem namijenjen povezivanju 12 zemalja širom Sjeverne Afrike i južne Evrope, a služiće i kao koridor koji povezuje Sredozemno more sa Atlantskim okeanom i Crvenim morem. Nakon 14 godina građanskog rata i višedecenijskih sankcija zapadnih zemalja, infrastrukturni nedostaci Sirije uključuju i lošu internet konekciju. Mnogi korisnici moraju da koriste skupe mobilne pakete umjesto bežične veze da bi obavljali osnovne onlajn aktivnosti. Nove sirijske vlasti ciljaju na brz napredak u poboljšanju javnih usluga nakon pada režima Bašara al Asada u decembru prošle godine.

Oct 25, 2025

Technology

Jakšić Stojanović: Ispitni centar danas simbol profesionalnosti u obrazovnom sistemu

Ispitni centar Crne Gore obilježio je dvadeset godina od svog osnivanja svečanom ceremonijom održanom u sali Rektorata Univerziteta Crne Gore. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanovićje tom prilikom naglasila da je Ispitni centar danas stub povjerenja i simbol profesionalnosti u obrazovnom sistemu. Jubilej je, kako se navodi u saopštenju, okupio brojne zvanice iz obrazovnog sistema, predstavnike Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, međunarodnih organizacija, agencija iz regiona, kao i dugogodišnje saradnike i direktore osnovnih i srednjih škola. “Tom prilikom, Ispitni centar je dodijelio zahvalnice pojedincima i institucijama koje su kroz saradnju i zajedničke projekte dale značajan doprinos unapređenju rada i razvoju Centra”, ističe se. “Obrazovanje je najvažniji temelj jednog društva, a promjene u obrazovnom sistemu iziskuju rad, trud i posvećenost, ali i strpljenje, razumijevanje i vjeru u napredak čak i onda kada se on ne vidi odmah.Posebno želim da zahvalim direktoru Triviću, koji je svojim dosadašnjim posvećenim radom, predanošću, divnom energijom, entuzijazmom i timskim duhom dao Centru jedan novi kvalitet i učinio ga institucijom na koju smo svi neizmjerno ponosni. Hvala i cijelom timu Ispitnog centra na uspješnoj realizaciji svih planiranih aktivnosti i spremnosti da zajedno sa timom MPNI i svih obrazovno-vaspitnih ustanova u zemlji da mijenjamo obrazovni sistem na bolje”, zaključila je Jakšić Stojanović. Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, istakao je da je institucija tokom dvije decenije postala prepoznatljiva po stručnosti, tačnosti i ozbiljnosti, ali i po ljudskosti – vrijednosti koju, kako je naveo, čine zaposleni koji odgovorno i posvećeno rade na svakom zadatku. “Zajedno smo prolazili kroz reforme i uvođenje novih standarda, a danas učestvujemo u međunarodnim istraživanjima poput PISA, TIMSS i PIRLS. Već naredne godine uključujemo se i u ICILS i PIAAC”, kazao je Trivić. On je podsjetio i na priznanje koje potvrđuje kvalitet rada – međunarodni sertifikat ISO 9001, koji je Ispitnom centru ove godine dodijelila kompanija TÜV Austria. Govoreći o planovima za budućnost, Trivić je, kako dalje piše u saopštenju, istakao da Ispitni centar ulazi u novu fazu digitalizacije svojih procesa. “Spremni smo za eru obrazovne provjere koja će biti brža, efikasnija i dostupnija. Obrazovanje se mijenja, a naš zadatak je da budemo ispred tih promjena”, naglasio je direktor Ispitnog centra. Dvadeset godina postojanja Ispitnog centra, kako zaključuju, obilježava se kao važan podsjetnik na kontinuitet stručnog rada i predanosti, ali i kao polazište za dalji razvoj i unapređenje sistema obrazovne reforme u Crnoj Gori.

Oct 25, 2025

Primorac potopio Partizan, Budućnost prikovana za dno tabele

Crnogorski predstavnici u regionalnoj Premijer vaterpolo ligi, Primorac i Budućnost, danas su odigrali utakmice četvrtog kola. Primorac je ubjedljivo slavio protiv Partizana u gostima 9:18. Kotorani, su makar privremeno, na čelu tabele. Budućnost nakon četiri kola i dalje ne zna za pobjedu – Podgoričani su poraženi na gostovanju Crvenoj zvezdi 14:9. “Plavi” su nakon ove utakmice ostali prikovani za dno tabele. Od 21 čas, u derbiju kola, Jadran dočekuje Novi Beograd.

Oct 25, 2025

Novljanka osumnjičena da je izmijenila ljekarski izvještaj i produžila bolovanje

Hercegnovska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv A.L(42) iz ovog grada, zbog sumnje da je izmijenila ljekarski izvještaj i produžila sebi bolovanje, saopšteno je iz Uprave policije. Kako su kazali, hercegnovska policija je po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, podnijela krivičnu prijavu protiv A.L (42) iz ovog grada, zbog sumnje da je počinila krivično djelo falsifikovanje isprave. “Sumnja se da je A.L, koja je zaposlena u jednoj javnoj ustanovi u Herceg Novom, zloupotrijebila pravo na bolovanje na način što je izvještaj za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, izdat od strane njene izabrane doktorke opšte prakse, koji je glasio na 30 dana, falsifikovala tako što je izmijenila datum u ovom izvještaju koji se odnosi na posljednji dan bolovanja”, pojašnjavaju. Ona je, kako se sumnja, datum prepravila tako što ga je preinačila, te je u izvještaju stajalo da je bolovanje trajalo duže od odobrenog, iako je najduži period na koji bolovanje može glasiti, kada ga doktor opšte prakse otvori, 30 dana. “Osumnjičena je takvu preinačenu falsifikovanu ispravu potom predala odnosno upotrijebila kao pravu kod poslodavca, pravdajući time privremenu spriječenost za rad. Krivična prijava protiv A.L. podnijeta je u redovnom postupku”, zaključili su.

Oct 25, 2025

Vučurović: Milatović pokazuje da je politički diletant, neka ne očekuje da prema njemu budemo blagonakloni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatovićsvojim izjavama pokazuje da nije predsjednik svih građana Crne Gore, a svojim ponašanjem pokazuje i da je politički diletant, smatra funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović. Podsjetimo, Milatović je prošle sedmice na sjednici Skupštine Crne Gore kazao da podržava veting u tužilaštvu, sudstvu, ali da veting treba obaviti i u Skupštini i Vladi. Vučurović smatra da je ovim izjavama Milatović pokušao da ponizi Skupštinu Crne Gore. “Milatović se politički obračunava sa ljudima koji su ga izabrali na mjesto predsjednika države. Od kad je izabran na tu funkciju, sukobljava se sa 220.000 ljudi koji su ga glasali. On je to sam politički izabrao, ja nemam ništa protiv, samo neka ne očekuje sa naše strane da budemo blagonakloni prema njemu. Odgovorićemo mu onako kako je zaslužio i kako se ponaša prema poslanicima”, poručio je Vučurović u emisiji “Klub Aplus”. Govoreći o izboru za sudije Ustavnog suda, Vučurović je kazao da je i u tom slučaju Milatović pokazao svoju nezrelost. “Gospođa Mirjana Vučinić nije izabrana za sudiju, a Milatović baca toliku ljutnju i srdžbu prema parlamentu. Ne zaboravimo da je za njegov predlog glasao DPS, tako da i tu treba tražiti neku političku kopču kojom Milatović teži u narednom periodu”, zaključio je Vučurović.

Oct 25, 2025

Technology

Napoleonov dijamantni broš mogao bi dostići cijenu od 250.000 dolara na aukciji Sotheby's Royal & Noble

Jedinstveni broš ukrašen starim dijamantima, koji je nekoć bio u vlasništvu Napoleona Bonapartea, biće glavna atrakcija Sotheby's Royal & Noble Sale 12. novembra u hotelu Mandarin Oriental u Ženevi. Kako navodi Forbes, prvi put će biti ponuđena na aukciji s procjenom od 150.000 do 250.000 američkih dolara (između 252.000 i 421.000 KM). Prema Sotheby'su, broš je zaplijenila pruska vojska u bici kod Waterlooa, dok je poraženi francuski car bježao s bojišta. Među ličnim stvarima koje je Napoleon nosio u Waterloo, ostala je kada je napustio nekoliko kočija zaglavljenih u blatu nekoliko kilometara dalje. Okrugli broš ima promjer od otprilike 45 milimetara, a sadrži ovalni dijamant od više od 13 karata okružen s gotovo 100 starih dijamanata brušenih u rudniku raspoređenih u dva koncentrična reda. Izrađen u pariškom ateljeu oko 1810. godine, dragulj je vjerovatno bio dizajniran da ukrasi Napoleonov dvorogi šešir i opremljen je kukom za vješanje koja se koristi kao privjesak. Nakon Waterlooa, broš je zajedno s Napoleonovim šeširom i mačem darovan pruskom kralju Friedrichu Wilhelmu III kao ratni trofej 21. juna 1815. godine. Ostao je u kući Hohenzollern generacijama, prelazeći od Friedricha Wilhelma III do Kaisera Wilhelma II, a kasnije do njegovog unuka, princa Louisa Ferdinanda od Pruske (1907. – 1994.). Posljednjih godina pripada privatnoj kolekciji.

Oct 25, 2025

Technology

Žana Gardašević Bulatović gošća tribine “Podgoričke priče”

Tribina „Podgoričke priče“ prepoznata kao prostor susreta stvaralaca i publike, ali i kao platforma gdje se otkrivaju lične priče, umjetnička i stvaralačka iskustva, ovog mjeseca ugostiće glumicu Žanu Gardašević Bulatović koja je svojim prepoznatljivim glumačkim izrazom, posvećenošću i scenskom harizmom izgradila prepoznatljiv umjetnički identitet i postala jedno od najpoznatijih lica savremene crnogorske pozorišne scene. Kroz razgovor sa moderatorom programa Vanjom Kovačevićem, gošća će podijeliti svoja razmišljanja o pozorištu i glumačkom pozivu, iskustvima koja su oblikovala njen profesionalni put, ali i o pedagoškom radu kroz koji nastoji da inspiriše i usmjeri nove generacije mladih glumaca. Govoriće i o savremenoj kulturnoj sceni Crne Gore, njenim dometima, izazovima i značaju umjetnosti. Tribina će biti organizovana u utorak, 28. oktobra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati. Žana Gardašević Bulatović rođena je 1982. godine u Podgorici. Nakon Gimnazije „Slobodan Škerović” završila je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, odsjek Gluma, u klasi prof. Bora Stjepanovića. Interesovanje za oblast kulture u cjelini odvodi je na Interdiciplinarne studije, na Univerzitet umetnosti Beograd, smjer „Kulturna politika i menadžment”. Od 2005. članica je glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta. Iza nje je veliki broj pozorišnih, televizijskih i filmskih projekata. Osnivačica je nekoliko udruženja iz oblasti kulture. Predsjednica je Nevladinog udruženja „Crnogorska ekspertska mreža za održivost i inovacije” koja se bavi istraživačkim procesima u oblasti kulture, umjetnosti i nauke. Kroz nevladin sektor pedagoški radi sa djecom i za djecu. U svim segmentima intenzivno radi na stvaranju i produkciji autorskih edukativnih, društveno angažovanih projekata. Njeno interesovanje usmjereno je i ka projektnom menadžmentu i digitalnom marketingu. Autorka je knjige dramskih jednočinki za djecu i mlade „Batali hejt, šeruj ljubav” u izdanju Ratkovićevih večeri poezije.

Oct 25, 2025

Technology

Milioni Rusa bez pristupa svojoj (sitnoj) imovini u EU

Pored rezervi Centralne banke Rusije, u EU su zamrznuta i sredstva ruskih privatnih lica. Oni imaju pravo da ih potražuju nazad, ali je to u praksi gotovo nemoguće. U EU se razmatra mogućnost da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za ratne reparacije Ukrajini. Pored sredstava Centralne banke Rusije, u evropskim depoima se nalaze i zamrznuti hartije od vrijednosti miliona ruskih privatnih investitora – koji se ne nalaze na listama osoba obuhvaćenih sankcijama zapada zbog agresije na Ukrajinu. Teoretski, oni kao zakoniti vlasnici mogu da ih potražuju, ali to u praksi uspijeva samo malom broju ljudi. Žana Njemcova, ćerka ubijenog ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova i suosnivačica Fondacije Boris Njemcov, već mjesecima ukazuje na ovaj problem. Ona smatra da bi imovina privatnih investitora trebalo da bude oslobođena i predlaže niz koraka u tom pravcu. Kako je zamrznuta ruska imovina? Čuvanje ruskih hartija od vrijednosti u depo-bankama obavlja se preko ruske centralne depozitarne institucije za hartije od vrednosti – Nacionalnog klirinškog depozitara (NSD), koji je ćerka firma Moskovske berze. Kada je reč o stranim hartijama od vrijednosti, koje su Rusi prije rata u Ukrajini mogli da kupe uz nekoliko klikova preko aplikacija ruskih brokera, NSD je imao samo posredničku ulogu, dok su same hartije od vrijednosti završavale uglavnom u dvije evropske depozitne institucije – Euroclear u Belgiji i Clearstream u Luksemburgu. Clearstream, iako ima sjedište u Luksemburgu, u potpunom je vlasništvu Njemačke berze (Deutsche Börse AG). Preko njih su se obavljale sve ruske transakcije sa stranim hartijama od vrijednosti, ne samo evropskim, već i američkim i drugim. Mnogi mali ruski investitori su tek u proljeće 2022. shvatili kako funkcioniše čuvanje hartija od vrednosti, kada su iznenada više nisu mogli da obavljaju transakcije. Njihove hartije od vrednosti su zamrznute isto kao i državne rezerve Rusije i imovina privatnih lica i organizacija koje su pod sankcijama. Privatni investitori su sada taoci trenutne situacije. Euroclear i Clearstream su prekinuli partnerstvo sa NSD-om ubrzo nakon početka rata, u martu 2022. – kao reakciju na odluku Centralne banke Rusije da zabrani ruskim brokerima prodaju hartija od vrijednosti u ime stranih klijenata. U junu su odluke Euroclear-a i Clearstream-a pravno potvrđene od strane Evropske komisije. Šesti paket sankcija EU sadrži jasnu zabranu evropskim organizacijama da sarađuju sa NSD-om. Koliko malih ruskih investitora je pogođeno? Ni sa ruske ni sa evropske strane ne postoje tačni podaci o zamrznutoj privatnoj imovini. Ni depozitne institucije ne daju informacije o tome. Poznata je samo ukupna vrijednost zamrznute imovine u Evropi, uključujući državne rezerve Rusije, koje čine najveći dio. Prema agenciji Rojters, radi se o oko 210 milijardi evra, od čega se 185 milijardi nalazi kod Euroclear-a. Ruske vlasti procjenjuju da je ukupna zamrznuta imovina pravnih i fizičkih lica širom sveta oko 5,7 biliona rubalja. Prema podacima Centralne banke, 20 odsto te sume odnosi se na fizička lica. Po trenutnom kursu od 95 rubalja za jedan euro, to iznosi oko 12 milijardi evra koji pripadaju privatnim investitorima. Tačan broj investitora takođe nije poznat. Ruski ministar finansija Anton Siluanov govori o 3,5 miliona ljudi, dok predstavnici Centralne banke procenjuju broj na pet miliona. Razlika se može objasniti time što viša procjena obuhvata ne samo direktne vlasnike stranih hartija od vrijednosti, već i one koji su ulagali indirektno – na primjer preko investicionih fondova. Ako se 12 milijardi eura podijeli na pet miliona ljudi, dolazi se do prosjeka od oko 2400 evra po investitoru. Jedan ruski broker rekao je u razgovoru sa Žanom Njemcovom da je kod većine njegovih klijenata zamrznut upravo takav iznos – oko 200.000 rubalja, što je nešto više od dvije prosječne ruske mesečne plate. Kako je moguće potraživanje imovine? Investitori mogu pokušati da povrate svoju imovinu – ako se ne nalaze na sankcionim listama. Za to im je potrebna dozvola belgijskog Ministarstva finansija, koje reguliše Euroclear. Ako je imovina zamrznuta kod Clearstream-a, moraju se obratiti finansijskim vlastima Luksemburga. Međutim, praksa je pokazala da je to bez pravne pomoći gotovo nemoguće. Osim toga, troškovi postupka često višestruko premašuju prosječnu vrijednost zamrznute imovine. Advokat mora da pronađe garanta ili da sam preuzme tu ulogu, objašnjava Aleksej Klimjuk, viši savjetnik za investicije u ruskoj firmi za upravljanje imovinom Alfa Kapital. Garant mora da potvrdi da podnosilac zahtjeva posjeduje imovinu, da nije pod sankcijama i da nijedna sankcionisana osoba ne profitira od transakcije za koju se traži dozvola. Osim toga, podnosilac zahtjeva mora da ima investicioni račun u EU, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji ili SAD, jer transakcije na račun u Rusiji nisu moguće. Bez dozvole boravka takav račun ne može da se otvori. Prema platformi Brussels Signal, u Belgiji je prošle godine podnijeto 1214 zahtjeva za dozvolu, od kojih je 232 odobreno. Uglavnom se radilo o investitorima sa dvojnim državljanstvom – ruskim i nekim evropskim. Žana Njemcova rekla je za DW da joj je jedan investitor, koji je dobio odobrenje i od Euroclear-a i od Clearstream-a, ispričao da je za to potrošio 60.000 eura. „Neko bi mogao da pomisli da branim interese bogatih, ali to nije tačno. Postojeći postupak upravo štiti njihove interese, a ja, naprotiv, želim da on bude dostupniji”, kaže Žana Njemcova. Kakve su šanse da pogođeni Rusi dobiju svoju imovinu? Prema riječima Žane Njemcove, najprije bi trebalo skrenuti pažnju na problem. Ona smatra da evropski zvaničnici često ne razumiju razmjere svoje sankcione politike i da se ova tema rijetko obrađuje u evropskim medijima. Kao sljedeći korak, Njemcova predlaže popis zamrznute imovine, kako bi se utvrdilo šta pripada privatnim investitorima koji se ne nalaze na sankcionim listama. Nakon toga bi vlasti u Belgiji i Luksemburgu trebalo da razviju pojednostavljen postupak za investitore koji ne mogu da priušte skupe advokate. Njemcova priznaje da bi od toga vjerovatno korist imali samo oni sa dozvolom boravka ili državljanstvom neke zapadne zemlje. Svi ostali bi morali da čekaju kraj rata i ukidanje sankcija, što može potrajati. Šta će biti sa zamrznutom imovinom Centralne banke Rusije, u nadležnosti je Evropske komisije. Na pitanje DW da li razmatra i budućnost imovine privatnih investitora, jedan predstavnik Komisije nije želio da odgovori. Rekao je samo da je reč o „hipotetičkom scenariju”. Sprovođenje takvih mjera bilo bi teško, jer bi zahtijevalo saradnju ne samo sa evropskim, već i sa američkim vlastima. Iako zamrznuta imovina nije javno objavljena, jasno je da se uglavnom radi o američkim hartijama od vrijednosti koje su bile popularne među ruskim investitorima. Krajem 2021. prema podacima brokera koje je DW imala uvid, najtraženije su bile akcije američkih kompanija Alphabet, Apple, Boeing, Intel, MetaTrader, Microsoft i Tesla, kao i kineskih firmi Alibaba i Baidu. Za oslobađanje američkih akcija potrebna je dozvola Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija, koja je uvela zabrane protiv Moskovske berze i NSD-a. Prema ruskom portalu RBC, advokati ruskih investitora tvrde da OFAC do sada nije izdao nijednu takvu dozvolu.

Oct 25, 2025

Kalač poručio Ibrahimoviću: Dosta je sluganstva i izdaje

A šta su, zapravo, mislili Ervin i Ibrahimović i Mirsad Azemović, rodom iz sela Bukovica kod Rožaja – da će promijeniti četničkog vojvodu Mandića, da će oni, koji su do juče služili tuđim interesima, sada postati glas naroda, saopštio je Alen Kalač, predsjednik OO SD Rožaje i predstavnik Evropskog saveza. „Poltroni ostaju poltroni. Možeš promijeniti odijelo, ali ne i obraz”, dodao je Kalač. Prema njegovim riječima, žalosno je što zbog njihovih licemjernih postupaka i prljavih kalkulacija ispašta čitav jedan narod – narod koji je uvijek bio pravedan, častan i dostojanstven. „Vrijeme je da se probudimo, da prozremo te maske i jasno kažemo – dosta je bilo sluganstva i izdaje”, poručio je Kalač. Naš narod zaslužuje vođe koji neće prodavati vjeru za večeru, kazao je Kalač, ni dostojanstvo za trenutnu korist. „Vrijeme je da odgovorni za ovo stanje shvate – narod pamti, narod vidi i narod više neće ćutati”, zaključio je Kalač.

Oct 25, 2025

Komisiji dostavljeno više od 300 zahtjeva za odštetu nakon avgustovskih požara

Šteta od avgustovskih požara procjenjuje se na gotovo milion i po eura. Komisiji za procjenu štete Glavnog grada stiglo je više od 300 zahtjeva građana za odštetu, prenosi RTCG. Najveća šteta pričinjena je vinogradima, voćnjacima i šumama, a bilo je i odbijenih zahtjeva zbog preuveličane ili lažno prijavljene štete. Vatra koja je prije dva mjeseca harala Piperima nije ostavila mnogo iza sebe. Na imanju Slobodana Vukovića u pepelu je ostao vinograd i pomoćni objekat sa mehanizacijom, koju je decenijama stvarao. Nakon požara kod Slobodana su bili da utvrde štetu a od tada mu se više niko nije javljao. “Niti mi je dao kakav papir, niti mi je što rekao. Pojma nemam. Ne nadam se ničemu”, rekao je Vuković. Osim Vukovića, komisija za procjenu štete imala je 300 prijava a obrađena je tek polovina. Ipak, jasno je da je šteta ogromna. Petar Nuculović iz Komisije za procjenu štete Glavnog grada navodi da šteta po procjeni komisije iznosi oko 1.500.000 eura. “Sada je sigurno da će ta šteta biti procijenjena, odnosno isplaćivana u višem procentu”, dodao je on. Najviše su stradali vinogradi, voćnjaci i šume. Međutim, među prijavama su se našle i one lažne. Nuculović kaže da zbog jednog “prevaranta” moraju da provjeravaju sve poštene građane. “Pa bilo je takvih slučajeva zanimljivih, bilo je i to da su me pojedini poljoprivrednici vodili tri puta na istu parcelu, ali tu nema svađe, na kraju se utvrdi i vratimo se kod pravog domaćina i napravimo zapisnik”, rekao je. Slobodan se odšteti ne nada a nakon svega, kaže, najbitnje je da niko nije stradao. “Svako će se zabaviti o svojoj šteti. Ne nadam se pomoći ni od koga, a ako dođe, dobro je došla”, rekao je Vuković. Koliko ce ko dobiti novca zavisi od državnog budžeta za ovu namjenu a i to će uskoro biti poznato jer se isplata očekuje već početkom novembra.

Oct 25, 2025

Čabarkapa: Očišćena korita više rijeka i potoka, problem svijest pojedinaca koji i dalje bacaju otpad u prirodu

Problem nepropisnog odlaganja otpada i dalje je izražen u Podgorici – osim na javnim površinama, nesavjesni pojedinci sve češće ga odlažu i na obale i korita rijeka i potoka. Nadležni poručuju da su na terenu stalno – ponavljaju da je problem u onima koji otpad bacaju u prirodu. Akcije čišćenja riječnih korita u Podgorici organizuju se više puta godišnje, samostalno ili u saradnji sa nevladinim organizacijama. Tokom ljeta, kada je vodostaj niži, sprovodi se detaljno čišćenje uz angažovanje dodatne mehanizacije, za šta je izdvojeno 100 hiljada eura. „Po tom popisu do sada su očišćeni Markov, Mosorski i Savin potok, kao i Ribnica, dok su radovi na Sitnici u toku“, kazala je Slobodanka Čabarkapa iz GP Čistoća. Građani su, preko RTV Podgorica, apelovali da se ukloni šut i višak materijala koji je ostao nakon izgradnje Moskovskog i mosta Milenijum. „Što se tiče Morače i Zete, tokom ljetnjih mjeseci čistimo plaže. Na teren će izaći naše kolege kako bi detaljnije procijenile stanje, i u skladu s tom procjenom reagovaćemo u svemu što je u našoj nadležnosti“, kazala je Čabarkapa. Na obalama rijeka često se mogu vidjeti plastika, staklo, gume, pa čak i građevinski otpad, što narušava izgled grada i otežava rad komunalnih službi. „Komunalna infrastruktura je postavljena. Problem nije u infrastrukturi, već u svijesti pojedinaca koji i dalje bacaju otpad u prirodu. Ne svih građana, već određenih pojedinaca“, smatra Čabarkapa. Iz komunalnih službi apeluju na građane da otpad odlažu u kontejnere i reciklažna dvorišta, kojih u Podgorici ima pet, kako bi bila čistija i ljepša za život.

Oct 25, 2025

Željeznički saobraćaj na pruzi Beograd-Bar od sinoć u prekidu: Voz iskliznuo iz šina

Željeznički saobraćaj na barskoj pruzi od sinoć je u prekidu zbog iskliznuća voza sa šina sinoć u Resniku, prenosi N1. Ekipe se nalaze na terenu i rade na otklanjanju kvara. Nema pouzdanih informacija kada će saobraćaj biti ponovo uspostavljen. Pažnju privlači činjenica da na zvaničnom sajtu Srbija voza nema informacije o razlozima privremenog prekida saobraćaja na barskoj pruzi, može se vidjeti samo informacija u okviru reda vožnje da voz na određenim linijama ne saobraća. Ova važna informacija, čini se, nije bila proslijeđena ni medijima o čemu svjedoči podatak da su mnogi putnici danas došli na Prokop ne znajući za prekid saobraćaja na barskoj pruzi.

Oct 25, 2025

Bez referenduma u RS: Opozicija ocijenila da je njegova najava bila sredstvo Dodikove trgovine

U Republici Srpskoj (RS) danas je trebalo da bude održan referendum, na kojem bi se građani izjasnili da li prihvataju odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, presudu Suda BiH protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, kao i odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH da mu oduzme predsjednički mandat. “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku”, glasilo je referendumsko pitanje, koje je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS definisala 23. avgusta, kada je donijela i odluku o održavanju referenduma 25. oktobra. U međuvremenu vlast je odustala od refrenduma, Dodik je priznao presudu Suda BiH, kojom je presuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja predsjedničke funkcije, a u entitetskom parlamentu stavljeni su van snage svi zakoni usvojeni u poslednjih godinu i po dana, koje je prethodno Ustavni sud BiH proglasio anditejtonskim i protivustavnim. Između ostalih, poništeni su i zakoni zbog kojih je protiv Dodika vođen proces pred Sudom BiH, koji je završen izricanjem osuđujuće presude protiv njega. Dodik je odstupio s pozicije predsjednika RS, a Narodna skupština RS je imenovala njegovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika RS, koja bi na toj funkciji trebalo da ostane do izbora novog predsjednika na prevremenim izborima zakazanim za 23. novembar. Dodik je početkom oktobra izjavio da je referendum samo odložen i da će se “najvjerovatnije održati 9. januara”, kada RS obilježava Dan republike. Iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ocijenili su da je najava održavanja refrenduma bilo samo “sredstvo za trgovinu i poigravanje emocijama naroda”. “Istrgovali su ga za svoje lične interese, kao i one referendume koji su trebali biti 2010. godine i 2015. godine. Narod Republike Srpske nije podanički narod kojeg mogu varati kao što varaju šibicari. Naš narod je državotvoran narod koji prepoznaje izdaju”, izjavio je funkcioner SDS Branko Blanuša. On je istakao da je vlast odustala od referenduma, a da se Narodna skupština “nije udostojila” da formalno van snage stavi odluku o njegovom održavanju. “Prihvatili su Kristijana Šmita, odrekli se državne imovine, prigrlili sve odluke Ustavnog suda BiH, prihvatili Sud i Tužilaštvo BiH i imenovali Anu Trišić-Babić kao v. d. predsednika RS”, podsjetio je Blanuša. Ulazak BiH u NATO? Prema njegovim riječima, sljedeći korak je da vlast RS prihvati ulazak BiH u NATO. “Sljedeći korak je poziv iz NATO-a za ulazak u članstvo. Koga su pitali? Gde je referendum? Nisu pitali nikog i referenduma neće biti, jer će već ovih dana biti nagrađeni skidanjem sa američke ‘crne listie’”, naglasio je Blanuša. Predsjednica Narodnog fronta (NF) Jelena Trivić izjavila je za novinsku agenciju Fena da bi “vjerovati Miloradu Dodiku u priču o referendumu bilo isto kao vjerovati u Deda Mraza”. Ona je neodržavanje referenduma nazvala “potpunom potvrdom političke kapitulacije Saveza nezavisnih socijaldmeokrata (SNSD)”. “U Narodnoj skupštini pogazili su sve – imovinu su predali na odlučivanje Kancelariji visokog predstavnika (OHR), dali legitimitet Ustavnom sudu BiH, a slijedi ubrzan put ka NATO-u. Sve je to do paketa Dodikove kapitulacije. Odluke Skupštine pozdravili su ambasada SAD, OHR i britanski ambasador. Time je sve rečeno”, kazala je Trivić. Prema njenim riječima, priča o referendumu bila “samo poligon za trgovinu sa strancima” i način da Dodik očuva vlastitu političku poziciju. “Njegova šuplja priča o borbi protiv mrskog Zapada ugašena je u 24 sata, glasovima njegove većine u Narodnoj skupštini. Sada je svima jasno da od referenduma neće biti ništa – RS je oslabljena, a ojačana je BiH”, rekla je Trivićeva. Dodala je da Dodik već godinama “igra za strane interese, najviše hrvatske, a ponajviše zapadne. “Srpski nacionalni interesi za njega su samo imaginacija i apstrakcija – i to su poslednja dešavanja potpuno razotkrila”, zaključila je ona.

Oct 25, 2025